Gotovo 45.000 policajaca i žandara bit će mobilizirano u Parizu i okolici za ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara 26. srpnja, koja će se, prvi put u povijesti, održati izvan stadiona. Tijekom Igara na poslovima sigurnosti bit će raspoređeno 18.000 francuskih vojnika, uključujući 3000 pripadnika oružanih snaga odgovornih za zračni nadzor, uz dodatnih 35.000 policajaca i žandara. Još dvadesetak tisuća privatnih zaštitara bit će na terenima tijekom OI-ja.

Diskretni Nijemci

Nakon Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, ovaj drugi, još veći, sportski događaj na tlu Europe ovoga ljeta u prvi plan stavlja pitanje sigurnosti građana, i sportaša i gledatelja. Nakon događaja u SAD-u, pokušaja atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je u Americi otvorio pitanja i o sigurnosnim propustima, u svijest mnogih vratio se problem sigurnosti, osobito kada je riječ o masovnim skupovima - političkim, sportskim, umjetničkim...

Oko pitanja sigurnosti Europa danas možda djeluje malo uspavano, no mnogo je razloga za oprez. Bezobzirna ruska agresija na Ukrajinu, politički podijeljena društva, rasprava o izraelskim napadima na Gazu..., sve su to događaji koji mogu biti okidač za eskalaciju.

Europsko prvenstvo u nogometu upravo je završilo i prošlo je bez većih incidenata. Zabilježeni su manji izgredi. Primjerice, nakon utakmice između Njemačke i Škotske došlo je do sukoba u Frankfurtu, izvan stadiona, gdje su upotrijebljeni i noževi, te je ubijen 31-godišnji Nijemac, no napadač se predao policiji. Njemačka policija ubila je istog dana Afganistanca (27) koji je napao i ubio svog sunarodnjaka, a poslije ranio troje ljudi koji su gledali TV prijenos utakmice. Taj se incident dogodio u istočnoj Njemačkoj. Također, policija je teško ranila muškarca u centru Hamburga nakon što je prijetio sjekirom, nekoliko sati uoči utakmice Poljske i Nizozemske, u blizini zone za nizozemske navijače. Opasnosti je bilo, no nije bilo pokušaja organiziranih napada. Olimpijske igre u, po tome vrlo osjetljivoj, Francuskoj tek slijede.

Dalibor Keler, novinar Glasa Slavonije s bogatim iskustvom praćenja međunarodnih nogometnih natjecanja, kaže kako mu je ono što je u vezi s osiguranjem vidio na Europskom prvenstvu bilo jedno od "blažih" iskustava. Kaže kako mu je u razdoblju dok je trajala pandemija sve to izgledalo "pet puta gore". "Nikakve posebne drame nije bilo, nekih posebnih kontrola - sve mi je to bilo više normalno, a ne nešto posebno naglašeno. Moram priznati da su Nijemci bili vrlo diskretni. Druga stvar je kada netko izazove neke nerede. Smatram da je prije zapravo znalo biti puno strože nego što je bilo sada", ističe Keler.

Razmjena informacija

Na upit koje će prvenstvo pamtiti kao ono koje je donijelo i najveću nazočnost policije, najprije spominje Euro u ljeto 2021., te niz testiranja, kontrola i svega drugoga. Taj mu je Euro, kaže, bio po tome "najtvrđi". No, opet, dodaje, kako gdje. Dok je strogo bilo u Londonu i Glasgowu, u Danskoj od posebnih mjera nije bilo gotovo ničega. "Zapravo je i u Rusiji Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. u tom smislu bilo dosta strogo. Iako je to dijelom bilo i očekivano. Jednostavno su bili nešto rigorozniji, ali opet ne tako da se nešto dramatizira oko toga", opisuje Keler.

Na Olimpijskim igrama u Parizu sigurnosni režim ipak će biti podignut na višu razinu. Francuska je već bila suočena s terorističkim udarima i većim brojem žrtava. Geopolitička analitičarka Jadranka Polović misli kako su vlasti u zapadnim zemljama zauzele stav da se nasilnim incidentima ne daje previše pozornosti. "U razdoblju od 2015. do 2020. svjedočili smo nizu izuzetno velikih terorističkih napada, koji su se najčešće događali u zemljama zapadne Europe - Francuskoj, Njemačkoj ili Nizozemskoj. Tim događajima bili smo zatečeni i to je jednostavno moralo biti temom koja je jako odjeknula u javnosti. No nakon tog razdoblja velikih napada u Europi se niz terorističkih napada u kontinuiranom slijedu zapravo nastavlja, ali su oni manjeg obujma", rekla nam je Polović. Iako nema podatke u kojoj su mjeri sigurnosni sustavi pojačani u vrijeme sportskih manifestacija, zna da je još prije pet godina, kada se tom temom bavila, razmjena podataka unutar europskih zemalja bila neobjašnjivo loša, što, kaže, dokazuje i činjenica da su upravo kroz Hrvatsku prošli teroristi koji su izazvali napad u Parizu, na dvoranu "Bataclan". Ili, primjerice, činjenica da iznimno mali broj pripadnika sigurnosnih službi čuva institucije Europske komisije u Bruxellesu itd. "To su zaprepašćujući podatci", ističe.