Bivši američki predsjednik Donald Trump stigao je u ponedjeljak u Milwaukee na republikanski skup koji će se održati prema planu usprkos pokušaju atentata, a na kojemu će održati govor kojim želi "ujediniti zemlju", rekao je. No je li to doista moguće?

Trump je nekoliko puta digao šaku u zrak dok je silazio stepenicama iz zrakoplova nakon što je stigao u Milwaukee, gdje će govorom u četvrtak prihvatiti službenu nominaciju svoje stranke na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji. Četverodnevna konvencija održava se samo dva dana nakon pokušaja atentata na skupu u Butleru u Pennsylvaniji. Ondje je 20-godišnji Thomas Matthew Crooks pucao na Trumpa, pogodivši ga u uho. Ubijen je vatrogasac koji je bio u publici, a još dvije osobe teško su ozlijeđene.

Njihov svijet nestaje

Trump usprkos tome nije otkazao sudjelovanje na konvenciji. Ondje će i službeno postati kandidat republikanaca, a trebao bi otkriti i ime svog potpredsjedničkog kandidata. Bivši predsjednik govori o golemoj sreći koju je imao u Butleru. "Nevjerojatno je da sam okrenuo glavu, i to u točnom trenutku i pod točnim kutem", kazao je Trump. On je na pozornici okrenuo glavu kako bi s ekrana pročitao statistiku o imigraciji, nakon čega je metak probio njegovo desno uho. "Trebao sam biti mrtav, nisam trebao biti ovdje", naglasio je. Trump kaže da će sada održati drukčiji govor jer mu je dana prilika da "ujedini državu" umjesto da se fokusira na svog rivala Bidena. "Volio bih postići jedinstvo, ako se to uopće može. Ima mnogo dobrih ljudi i na drugoj strani. No ljudi su jako podijeljeni. Neki žele otvorene granice, a neki ih ne žele. Pitanje je kako ih ujediniti. Može li se ujediniti strana onih koji žele da muškarci nastupaju u ženskim sportskim disciplinama i onih koji i ne shvaćaju koncept toga", upitao je Trump. Prema medijima, na konvenciji će se izbjeći kontroverzne teme koje bi mogle odbiti neke republikanske birače, poput stajališta stranke o pobačaju ili napada Trumpovih pristaša na Capitol u siječnju 2021.

Kremlj je pak objavio da ruski predsjednik Vladimir Putin nije kontaktirao bivšeg kolegu Donalda Trumpa nakon pokušaja atentata, niti to planira učiniti. Upitan hoće li se sad pojačati i sigurnosne mjere oko ruskog predsjednika, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin uživa primjerenu razinu sigurnosti i da su poduzete sve potrebne mjere. Kremlj je objavio kako ne vjeruje da iza pokušaja ubojstva Trumpa stoji američka vlada, no optužio ju je da je stvorila atmosferu koja je potaknula takav napad.

Američki predsjednik Joe Biden nakon dramatičnih zbivanja za vikend iskoristio je formalno okruženje Ovalnog ureda Bijele kuće kako bi zamolio Amerikance da snize političku temperaturu i sjete se da su susjedi, a ne neprijatelji. Pucanje na Trumpa poziva sve nas da se odmaknemo, rekao je Biden. Srećom, Trump nije ozbiljno ozlijeđen, dodao je. "Ne možemo dopustiti da se ovo nasilje normalizira. Politička retorika u ovoj zemlji postala je vrlo užarena. Vrijeme je da se smiri. Svi imamo odgovornost da to učinimo", ističe. Bidenovo pojavljivanje omogućilo mu je da pokaže moć obnašanja dužnosti, što je važna simbolična slika dok se bori s nekima u Demokratskoj stranci koji žele da se 81-godišnji čelnik povuče iz kandidature za reizbor zbog zabrinutosti da mu nedostaje mentalna oštrina za još jedan mandat. Biden i njegov tim pokušavaju zacrtati smjer svoje kampanje nakon toga. Kampanja je odbacila verbalne napade na Trumpa kako bi se umjesto toga usredotočila na budućnost.

Na pitanje o tome koliko je zapravo podijeljeno društvu u SAD-u, očito više nego u Europi, politički analitičar Tihomir Cipek kaže da je Samuel Phillips Huntington, američki konzervativni politolog, politički pisac i profesor, o tome napisao jedan tekst. On svoju knjigu "Tko smo mi?", u kojoj se pita tko su zapravo Amerikanci, započinje - nogometom, kaže. "On odlazi na nogometnu utakmicu u Los Angelesu i stadion je prepun. On naravno misli da će gledatelji navijati za Ameriku, ali kad ono - većina na stadionu navija za Meksiko. I onda Huntington, koji je bio pristaša građanske Amerike koja sve uključuje, u svojoj knjizi kaže da je tada došao dio zaključka da su bijeli anglosaski protestanti jezgra Amerike. I počeo je istraživati da vidi što se zapravo događa sa SAD-om i istraživanja su mu pokazala da ti bijeli anglosaski protestanti tamo polako postaju manjina. To je, rekao bih, bit sukoba. Njih više od 94 posto glasalo je za Trumpa jer vide da njihov svijet, ono što su oni smatrali Amerikom, polako nestaje. Kao drugo - što tu njima smeta a protiv čega ne mogu ništa. Njima zapravo smeta globalizacija. Koja onda stvara jednu novu srednju klasu, koja je kozmopolitska - to su kozmopolitski liberali koji posjeduju specifična znanja koja danas trebaju na tržištu. Zahvaljujući tim specifičnim znanjima oni imaju dobre plaće i dobro prolaze", ističe Cipek.

Bit desnog populizma

Dodaje kako su njihove vrijednosti posve drukčije. Vrijednosti te nove srednje klase su kozmopolitizam, zdrava prehrana, novi svijet, pa i novi automobili, koje pokreću struja ili alternativni izvori energije, kao i jedan radikalni individualizam, kaže nam. Dodaje kako SAD jest zemlja radikalnog individualizma, ali, opet, nekakvim starim srednjim slojevima - dakle, toj nekoj američkoj radničkoj klasi, uglavnom bijeloj, koja je propala - te su vrijednosti strane. Njihove vrijednosti su hijerahija, obitelj, potreba da se čovjek prilagodi zajednici, a ne da se neprekidno ističe i pokazuje kao jedinstven i neponovljiv, pojašnjava Cipek. Zapravo, kaže, kada bi se pokušalo temeljito analizirati strukturne promjene društva, Amerika je najdalje otišla u tome da se industrijska proizvodnja zamjenjuje sektorom usluga.

“Industrijska proizvodnja tražila je radnike, hijerarhiju, disciplinu u pogonima i prilagođavanje pojedinaca organizaciji, odnosno zajednici. Sada dominira sektor usluga, koji je izrazito individualan. Većina BDP-a proistječe iz toga, ali taj sektor ima jednu drukčiju logiku proizvodnje i strukture procesa, gdje je nekako - svatko sam za sebe. Treba pogoditi ukus svakog pojedinca, raditi proizvode 'samo za vas' - kao što govore reklame, svatko je sada sam za sebe i treba se nekim specifičnim karakteristikama isticati, pokazivati da je bolji od drugih ljudi. To je Trumpovim glasačima - toj bijeloj Americi koja postaje manjina - potpuno neprihvatljivo. I onda ga glasanjem za Trumpa nastoje zaustaviti i spriječiti, prosvjedovati protiv te nove 'globalne klase' i kozmopolitskih liberala. To je jedan strukturni sukob, čija je bit da Trumpovi glasači žele zaustaviti proces globalizacije koji njihove vrijednosti potire, a to je jako teško. I to u njima izaziva gorčinu, jer si taj proces teško mogu objasniti. Uopće u svijetu nastaju ljudi koji se, u pravom smislu riječi, najčešće varajući, stavljaju na stranu tih potlačenih slojeva čije vrijeme prolazi i nastoje tu gorčinu iskoristiti u svoju političku svrhu. To je bit desnog populizma", pojašnjava Cipek.

O tome zašto je ta podijeljenost možda i izraženija u SAD-u nego, primjerice, u Europi, smatra da je to zato što u Americi zapravo nema drugih orijentacijskih točaka - u Europi ipak postoji nekakav socijalni demokratski kapitalizam. Njegova je teza kako je u Europi socijaldemokracija slaba jer je socijaldemokratski program ostvaren. Imate osmosatno radno vrijeme, postoje solidne mirovine, kao i zdravstveno osiguranje - malo u krizi jer sve se nastoji amerikanizirati, ali postoji, kaže, dodajući kako u Americi svega toga nema.

“Kada gledate popise zemalja u kojima se najbolje živi - svagdje su među najboljima europske zemlje, a u SAD-u ideja socijalne države koja ipak uključuje nekakvu skrb - ne postoji. Onda su te materijalne razlike i sukob sve veći, sve je više ljudi materijalno ugroženo, a drugi je razlog što su vrijednosti koje su nekad bile na američkim zastavama, filmovima i u literaturi sada potisnute od tih globalnih, kozmopolitskih vrijednosti", zaključuje Cipek.