Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice iz srpnja 1995. pokopani su četvrtak u tom gradu, a sudionici komemoracije koja je održana u povodu 29. obljetnice tog zločina podsjetili su na važnost sjećanja na ubijene, ali i obvezu borbe protiv nijekanja zločina i veličanja počinitelja.
Nakon dženaze, koju je predvodio poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima, počivaju posmrtni ostaci 6765 žrtava genocida, u kojemu je ubijeno više od 8000 Bošnjaka. Najmlađa žrtva pokopana sada je Beriz Mujić, koji je 1995. imao 17 godina, a najstarija 68-godišnji Hamed Salić.
Na središnjoj komemoraciji, prvoj nakon što je Opća skupština UN-a 23. svibnja usvojila rezoluciju o uspostavi 11. srpnja kao međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Hamdija Fejzić, predsjednik organizacijskog odbora, kazao je da je to za žrtve i članove njihovih obitelji potvrda važnosti njihove borbe. No sve njih i dalje zabrinjava stalno nijekanje genocida, iza čega stoje oni koji su taj zločin i osmislili te pružali utočište počiniteljima. "Dug nas preživjelih je da se vraćamo u Srebrenicu i u njoj gradimo budućnost", kaže Fejzić, poručivši kako srebrenički Bošnjaci neće odustati od svog grada. Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice, rekla je kako su ona i druge majke imale obvezu nakon svega odgojiti svoju djecu da nikoga ne mrze, a da ljude dijele samo na dobre i loše. Jako joj je žao jer Srbija, odnosno njezin predsjednik Aleksandar Vučić, nisu željeli biti među sponzorima rezolucije UN-a. Subašić misli da je Vučić time propustio priliku postupiti poput Willyja Brandta i stvoriti uvjete za zajednički život u miru.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt također je podsjetio kako rezolucija UN-a izrijekom osuđuje nijekanje srebreničkog genocida, a to je ujedno imperativ i za svakoga kome je stalo do istine i činjenica. Svaki zločin je zločin, a tuđi zločini nisu nikakvo opravdanje za druge zločine, ističe. Rekao je da istupi iz Republike Srpske kojima se niječu ratni zločini i genocid i veličaju ratne zločine predstavljaju stalne uvrede za žrtve, što bi se ubuduće moralo sankcionirati. "Tu su nam potrebni dodatni napori", ističe Schmidt. Ponovio je da neće biti ništa od "mirnog razdruživanja" BiH, što je najnoviji prijedlog čelnika bosanskih Srba Dodika.
Graciela Gatti Santana, predsjednica Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), koji je pravni sljednik Haškog suda (ICTY), podsjetila je na brojne žrtve i sve protjerane nakon pada enklave pod zaštitom UN. Na temelju toga međunarodni su suci i donijeli zaključak o genocidu, zbog čega su, uz ostale, za taj zločin izrekli sedam kazni doživotnog zatvora. "Dva su suda dala znatan doprinos u bori protiv nekažnjivosti", rekla je Gatti Santana, dodajući kako je nužno da pravosuđe u BiH nastavi tim putem i privede pravdi počinitelje koji su još na slobodi jer je to ključno za proces pomirenja.