Ratovi i trgovinski sporovi ne bi smjeli odvratiti pozornost s borbe protiv globalnog zatopljenja, poručeno je s klimatske konferencije Ujedinjenih naroda (UN) COP31, koja je počela u ponedjeljak, dok se pregovarači pripremaju za dogovaranje novog sporazuma čiji će cilj biti ograničavanje klimatskih promjena.

COP31 označava početak drugog globalnog pregleda (Global Stocktake) provedbe Pariškog sporazuma, procesa koji će trajati dvije godine. Istodobno, UN-ov program za okoliš upozorava da je svijet na putu prema prekoračenju granice zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnja iz Pariškog sporazuma. Inače, SAD već drugu godinu ne sudjeluje na ovom skupu nakon povlačenja Trumpove administracije iz međunarodnog klimatskog okvira, što je trenutno velik problem jer uz Kinu upravo SAD predvodi emisije stakleničkih plinova i povijesno je njihov najveći svjetski emiter.

Put prema uništenju

Turska, domaćin ove konferencije, koja se održava u gradu Antalya, nastoji potaknuti druge da u središte konačnog sporazuma postave cilj širenja elektrifikacije. Kritičari već upozoravaju da to možda neće znatnije pridonijeti suzbijanju globalnog zagrijavanja bez jasnijeg plana da se smanji upotreba fosilnih goriva.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa ostvaruje svoje klimatske ciljeve, ponovno potvrdivši ambiciju da Europsku uniju (EU) pretvori u prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu, u cijelosti elektrificiran. Više od 70 posto električne energije u Europi već dolazi iz čistih izvora energije, a taj će se udio i dalje povećavati, izjavila je von der Leyen na tom samitu. “EU do 2040. želi udvostručiti na 46 posto udio električne energije u konačnoj potrošnji energije, odnosno energije koja se koristi za grijanje, vožnju ili napajanje kućanskih uređaja”, rekla je. Von der Leyen je podržala cilj zemlje domaćina konferencije COP31, Turske, prema kojem bi do 2035. godine električna energija trebala činiti 35 posto ukupne konačne potrošnje energije u svijetu.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je svjetskim čelnicima da je dosadašnji spori međunarodni odgovor na klimatske promjene doveo svijet na put prema uništenju te da je potrebno brzo djelovanje. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva ustvrdio je da su klimatske promjene u međuvremenu pale u drugi plan na globalnoj agendi. “Više govorimo o oružju i carinama nego o opstanku budućih naraštaja”, rekao je, naglasivši da planet ne smije biti prepušten na milost i nemilost sukobima. Turski predsjednik Erdogan pridružio se tome. “Ratovi, krize, migracije, glad i siromaštvo svakog dana povećavaju potrebu za međunarodnom solidarnošću”, izjavio je.

Bez kontrole

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da traže odštetu za ekološku štetu nastalu zbog napada SAD-a i Izraela. “Očekujemo da međunarodna zajednica uspostavi stvarnu i smislenu vezu između klimatskih obveza u mirnodopskim uvjetima i odgovornosti u ratnim vremenima”, rekao je. Vršiteljica dužnosti predsjednika Venezuele Delcy Rodriguez izjavila je pak suprotno nastojanjima drugih da ta zemlja ima suvereno pravo razvijati svoju naftnu industriju, iako razumije važnost borbe protiv klimatskih promjena. To se poklapa s nastojanjima SAD-a da prikupe milijarde dolara za povećanje proizvodnje nafte u Venezueli.

Britanski premijer Andy Burnham rekao je da su poremećaji u opskrbi energijom izazvani američko-izraelskim ratom s Iranom i ruskim ratom s Ukrajinom pokazali potrebu da zemlje prijeđu s fosilnih goriva na čistu energiju. “Sada je svima jasno da se, ako ovisimo o energiji koju ne kontroliramo, izlažemo cijenama koje ne možemo kontrolirati”, rekao je. “Prelazak na čistu energiju jedini je put do energetske sigurnosti”, zaključuje.