Svaka nova reforma i izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku dodatno odgađa rješavanje problema ljudi koji na ostvarivanje svojih prava čekaju mjesecima, pa i godinama, a pitanje je i kakva će rješenja na kraju biti donesena, upozorila je Suzana Rešetar, predsjednica Udruge obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, komentirajući odluku Vlade da odbije SDP-ov prijedlog izmjena tog zakona. Kaže kako su se dosadašnje promjene prelamale preko leđa - najpotrebitijih.

Suzana Rešetar

PIXSELL

Mnogi nisu dočekali

Vlada je predložila Saboru da ne prihvati spomenuti prijedlog, o čemu će se raspravljati u četvrtak, uz obrazloženje kako bi provedba dodatno opteretila državni proračun, za što novac nije osiguran. Istodobno najavljuje da će vlastite izmjene pripremiti u prvom tromjesečju 2027. godine. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike započelo je vrednovanje zakona, pri čemu će razmotriti prijedloge izmjena i dopuna zaprimljene od stupanja na snagu 2024. godine.

Rešetar ne iznenađuje odbijanje tog prijedloga, iako drži da to ne bi još pogoršalo stanje. Skeptična je i prema najavi novih izmjena, upozoravajući da to često znači osnivanje radnih skupina, sastanke i okrugle stolove, a konkretni pomaci izostaju. Pritom ostaje neizvjesno kakva će rješenja na kraju biti predložena i hoće li odgovoriti na probleme s kojima se korisnici suočavaju. Posebno problematičnim smatra to što tisuće ljudi nisu dočekale rješenje o inkluzivnom dodatku jer su preminule. Rešetar pita što je s njihovim nasljednicima, koji sada moraju pokretati upravne sporove kako bi ostvarili prava koja su pripadala preminulima - neprihvatljivo joj je da kroz to prolaze.

- Od kada je nedostatak novca opravdanje za nepoštovanje zakona i uskraćivanje prava osobama s invaliditetom? Ako zakon kaže da građanin ima pravo na inkluzivni dodatak, kako je moguće da država odgovara da novca nema i da zato to pravo neće ostvariti - pita Rešetar. Podsjeća da se zakon odnosi na djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine, među kojima su i onkološki bolesnici. Država, naglašava, mora poštovati rokove koje sama propisuje, a građani ne smiju snositi posljedice nedostatnih administrativnih kapaciteta ili lošeg planiranja proračuna.

- Država vlastitim građanima propisuje zakonske rokove, a sama ih krši. Pravo građana ne ovisi o tome ima li država dovoljno administrativnih kapaciteta ili novca. Nije problem u građanima, nego u institucijama koje ne ispunjavaju zakonske obveze - ističe.

Riješeno 54,3 posto

Slično kaže i Sabina Glasovac iz SDP-a, ističući da oko 100.000 osoba s invaliditetom i dalje čeka rješenja o pravu nužnom za svakodnevni život. “Ljudi ne mogu čekati da Vlada dovrši analize i pripremi novi zakonski prijedlog. Pravo koje postoji samo na papiru, a građani ga ne mogu ostvariti, nije stvarno ostvareno pravo”, kaže, ocjenjujući da se umjesto rješenja nudi novo obećanje.

Razmjere problema potvrđuju i podatci kako je nakon stupanja zakona na snagu 1. siječnja 2024. Zavod zaprimio 61.670 zahtjeva više nego godinu prije, odnosno 42,9 posto više. U 2025. broj zahtjeva još je porastao, za 27.466, ili 13,4 posto u odnosu prema prethodnoj godini.

Zavod je lani imao ukupno 340.473 zahtjeva za vještačenje u prvom stupnju, od kojih su 107.463 prenesena iz prethodnih razdoblja. Do kraja godine riješeno je 54,3 posto predmeta, a za većinu je istekao zakonski rok. Najviše neriješenih predmeta odnosi se na inkluzivni dodatak, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja te invalidske mirovine. Zbog ograničenih kapaciteta Zavod je sklopio sporazum s HZZO-om kako bi ubrzao postupke.