28.10.2022., Zagreb - Klinika za psihijatriju Sveti Ivan. Predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan prof. prim. dr. sc. Igor Filipcic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Davor Puklavec/PIXSELL
11.11.2026., 8:03
sustav psihijatrijske skrbi

Smrt pacijenta u Jankomiru: Perišev slučaj otvorio pitanje primjene prisile

Izvanredni otkaz dobio je i četvrti osumnjičeni medicinski tehničar

I četvrti je medicinski tehničar kojeg se sumnjiči za ubojstvo Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru dobio izvanredni otkaz ugovora o radu. Policija je nakon pregleda snimke događaja utvrdila da je i on sudjelovao u nasilnom postupanju, zbog čega se svu četvoricu sumnjiči za ubojstvo 32-godišnjeg pacijenta, kojeg su udarali, pritiskali i gušili jastukom. Policijska istraga slučaja još traje.

Neovisni postupak

U ovom je tragičnom događaju evidentna osobna odgovornost, ali su na vidjelo isplivali i brojni problemi koji desetljećima opterećuju sustav psihijatrijske skrbi. Manjak osoblja, izostanak edukacije, loši uvjeti i neprimjereno postupanje prema pacijentima kronične su boljke psihijatrijskog sustava, na koje godinama upozorava i Ured pučke pravobraniteljice, ali bez pravog efekta.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter pokrenula je stoga neovisni ispitni postupak slučaja, kako bi se utvrdili propusti Klinike za psihijatriju “Sv. Ivan” Jankomir. Poručuje kako je taj događaj opravdano izazvao zgražanje u javnosti zbog tretmana osobe koja je kao pacijent bila u bolnici, pod skrbi drugih osoba.

- Iako je slučaj predmet postupanja policije i državnog odvjetništva, on otvara pitanje upotrebe mjera prisile u ustanovi, ali i općenito u psihijatrijskom sustavu. Ispitat ćemo proceduru sputavanja i nadzor, informiranje obitelji te nadležnih tijela o događaju, a pozabavit ćemo se i sigurnošću djelatnika, organizacijom rada, brojem zaposlenih i edukacijama u području primjene mjera prisile i u kriznim situacijama - najavljuju iz Ureda. Tena Šimonović Einwalter dodaje kako je njezin ured redovito informirao Hrvatski sabor i nadležna tijela o stanju ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama, što se odnosilo i na prekomjerne, česte i neopravdano duge mjere prisile te nedosljedne i neprecizne evidencije o takvim mjerama.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić, s druge strane, ne priznaje odgovornost sustava za taj događaj. Radi se, tvrdi, isključivo o osobnoj odgovornosti. “Protokoli su jasni, postoje i kad pričamo o zaštitarima, sve su mogućnosti otvorene, a organizacija same ustanove mora znati moći procijeniti gdje su rizici i kako ih smanjivati”, poručila je.

TOMAŠEVIĆ: KAZNENO DJELO I PROPUST SUSTAVA

Ministrica Hrstić ocijenila je žalosnim što se u slučaju Periš čekalo 15 dana da se informira Ministarstvo zdravstva, a kritizirala je i gradsku vlast. “Neprihvatljivo je što nema jasnije kritike i jasnije informacije iz Grada Zagreba, jer su oni osnivači”, poručila je Hrstić.

Slučaj je komentirao i gradonačenik Tomislav Tomašević, istaknuvši da je ravnateljica Grah posumnjala u izjave tehničara te sama u petak obavijestila policiju, a njima uručila izvanredne otkaze. Nakon toga je službeno obavijestila Ministarstvo zdravstva. “Učinila je to jer je smatrala da je to njezina dužnost i odgovornost. Ako je bilo zataškavanja, bilo ga je od sudionika. Da nije ravnateljica sama išla gledati snimku, istina možda nikad ne bi izišla na vidjelo”, rekao je Tomašević i ocijenio kako se radi o teškom kaznenom djelu te propustu bolnice i sustava.

U Hrvatskom savezu udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) ne slažu se s takvim stavom.

Nije prvi slučaj

- Čovjek kojem je bila potrebna pomoć umro je u zdravstvenoj ustanovi, u trenutku kad je bio potpuno ovisan o onima koji su za njega bili odgovorni. Tko je odlučio o sputavanju i tko ga je nadzirao? Što su učinili liječnici koji su ondje bili? Što je uprava znala o stanju na odjelima? Koliko se često sputavanje primjenjuje i tko to provjerava - pita Davorka Vukadin, predsjednica SUMEZ-a. Ako su na akutnom odjelu dvije osobe zadužene za 30 pacijenata, a protokol za sputavanje traži najmanje pet, ugroženi su i pacijenti i osoblje, upozorava.

Slučaj Kristiana Josipa Periša nije prvi slučaj smrti psihijatrijskog pacijenta zbog primjene mjera prisile. Europski sud za ljudska prava u slučaju T. V. protiv Hrvatske utvrdio je povredu prava na život 58-godišnjeg muškarca s duševnim smetnjama koji je 2017. preminuo u vozilu hitne pomoći na putu do dubrovačke bolnice nakon policijske intervencije. Policija nije odmah zatražila pomoć zdravstvenog osoblja, držala ga je duže vrijeme u položaju na trbuhu, privezanog za nosila, a tijekom vožnje uz njega nije sjedio nitko od zdravstvenog osoblja. Sud je zaključio da takav ishod, uz odgovarajuću obuku i iskustvo, nije bio potpuno nepredvidljiv policiji i zdravstvenom osoblju, a istragu je ocijenio ni brzom ni temeljitom. Drugi se slučaj dogodio 2024. kod Garešnice, gdje je prilikom policijskog privođenja preminuo psihički rastrojeni 38-godišnjak.

- Okolnosti smrti Kristiana Josipa Periša tek se utvrđuju, no dvije godine nakon što je presuda Europskog suda za ljudska prava T. V. protiv Hrvatske postala konačna, država mora odgovoriti što je promijenila u obuci, nadzoru i istragama kako se takve smrti ne bi ponavljale - poručuje Vukadin. 

USTANOVE NE ISPUNJAVAJU OBAVEZU

U Uredu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter na temelju pritužbi građana svjedoče o praksi u kojoj se sredstva prisile ne primjenjuju u skladu s pravilima, samo iznimno, odnosno kad ostale mjere smirivanja pacijenta ne daju rezultata. Pozivajući se na podatke Povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, ističu da je lani samo 36 posto psihijatrijskih ustanova ispunilo svoju zakonsku obavezu i obavijestilo Povjerenstvo o broju primijenjenih mjera prisile. “Zabilježeni je već broj primjene sredstava prisile u nekim psihijatrijskim ustanovama koje su dostavile podatke Povjerenstvu, što upućujena to da se sredstva prisile ne primjenjuju samo iznimno, kao zadnja mjera. Usto, postoje teškoće u razlikovanju mjera prisile od vezanja pacijenata radi prevencije od pada ili samoozljeđivanja”, konstatira Ured pravobraniteljice.