Hrvatska u slučaju izvanredne situacije ima dovoljno žitarica za opskrbu stanovništva tijekom 60 dana, milijune litara goriva, stotine mobilnih kućica i tisuće šatora. No unatoč zakonskoj obvezi, i dalje nema strateške zalihe lijekova. Pokazalo je to izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025., prema kojem na zalihama nije bilo lijekova, cjepiva ni medicinskog materijala, kao ni prethodnih godina.

Strateške robne zalihe služe osiguravanju osnovne opskrbe stanovništva u slučaju rata, prirodnih nepogoda, katastrofa i drugih kriznih situacija. Njihovo stvaranje i upravljanje uređuje Zakon o strateškim robnim zalihama, koji je Hrvatski sabor donio u studenome 2022. Njime su u sustav zaliha izrijekom uključeni i lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi i zaštitna oprema. Vrste i količine robe određuju se bilancom koju donosi Vlada i godišnjim programom popune zaliha. One bi trebale osigurati osnovnu opskrbu 200.000 ljudi tijekom 60 dana, a žitarica bi trebalo biti dovoljno za cjelokupno stanovništvo u istom razdoblju. Predviđena je i oprema za zbrinjavanje 50.000 ljudi. Gotovo četiri godine nakon donošenja zakona obveza stvaranja medicinskih zaliha još nije ispunjena.

Traže rješenje

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo upozorava da Hrvatska mora pronaći model kojim će osigurati opskrbu lijekovima u slučaju katastrofe, pandemije ili ozbiljnog poremećaja opskrbnih lanaca. Na važnost takvog sustava upozorila je i pandemija COVID-a, a Komora je o tome razgovarala s Ministarstvom zdravstva. Konkretna rješenja, međutim, još nisu uspostavljena.

- Radilo se na određenom modelu, no potrebno je urediti niz propisa i definirati financijska sredstva. Hrvatska bi svakako trebala na odgovarajući način osigurati opskrbu lijekovima u slučaju katastrofe ili nove pandemije. Sve države imaju propise kojima reguliraju takva pitanja, a Hrvatska zbog svojeg geografskog položaja mora razmišljati i o tome kako osigurati opskrbu svih dijelova zemlje u slučaju prekida uobičajenih distribucijskih pravaca. Primjerice, opskrba juga zemlje mogla bi biti posebno izazovna u slučaju većeg poremećaja - istaknula je Soldo.

Mogućnost osnivanja radne skupine koja bi razradila rješenja postojala je i među nadležnim institucijama, no konkretan posao tek slijedi.

- Pozdravljamo mogućnost osnivanja radne skupine koja bi se bavila tim pitanjem. I Ministarstvo i HALMED bili su za takvu inicijativu, no riječ je o dugotrajnom poslu koji tek treba odraditi - kazala je Soldo.

Da problem nije samo u nedostatku lijekova na strateškim zalihama nego i u potrebi uspostave cjelovitog sustava njihove nabave i čuvanja, potvrđuju i u Ministarstvu gospodarstva. Navode da nabava, skladištenje i distribucija lijekova i medicinskih proizvoda podliježu posebnim zakonskim uvjetima, osobito kada je riječ o dozvolama za promet. Zbog toga je potrebno uskladiti zakonodavni okvir. Stanje zaliha lijekova ostalo je nepromijenjeno i 2026. godine.

Razvijeno tržište

U Ministarstvu gospodarstva ističu da bi se u slučaju velikih nepogoda i drugih izvanrednih okolnosti lijekovi mogli nabavljati žurnim postupcima i distribuirati preko ovlaštenih zdravstvenih službi. Soldo, međutim, upozorava da nije moguće unaprijed znati koliko bi takav model bio učinkovit u ozbiljnijoj krizi.

U slučaju iznenadnog poremećaja građani vjerojatno ne bi odmah osjetili veće probleme u opskrbi. Hrvatsko tržište lijekova, premda malo, raspolaže relativno velikim zalihama, a važnu ulogu imaju veledrogerije sa skladištima u različitim dijelovima zemlje.

- Osim, primjerice, fiziološke otopine, nisam sigurna da bi građani u kratkom roku osjetili veće nestašice. Veledrogerije imaju skladišta u različitim dijelovima zemlje, pa bi se opskrba određeno vrijeme mogla nastaviti - pojasnila je Soldo.

Takva procjena odnosi se najprije na kraće poremećaje. U dugotrajnoj krizi, osobito uz prekid uobičajenih kanala nabave i distribucije, situacija bi bila znatno neizvjesnija.

- Hrvatska ima razvijeno tržište lijekova i za velik broj lijekova postoji nekoliko proizvođača, ponekad i njih 15. Svaki od njih ima određene vlastite zalihe, a dodatne količine nalaze se i u distribucijskim centrima. Međutim, kada je riječ o ozbiljnijoj i dugotrajnoj krizi, teško je predvidjeti kako bi sustav funkcionirao - istaknula je Soldo.