Suša višestruko povisila cijenu riječnog prijevoza diljem Europe
Klimatski poremećaji rijetko ostaju ograničeni na jedan sektor, upozoravaju stručnjaci
Ekstremne suše, toplinski valovi i niski vodostaji rijeka kojima je ove godine bila izložena Europa pokazali su koliko takvi događaji snažno pogađaju europsko gospodarstvo. Prema analizi klimatskih rizika za 2026. godinu službenog tijela Europske unije zaduženog za pružanje neovisnih podataka o stanju okoliša i klimatskim promjenama Europske agencije za okoliš (European Environment Agency), ukupni negativni učinak ekstremnih vremenskih prilika na BDP Europske unije procjenjuje se na najmanje jedan posto.
Sa 45 na 155 eura
Dugotrajna suša, rekordno visoke temperature, požari i oluje svjedoče izloženosti europske prometne, energetske i vodne infrastruktura klimatskim promjenama. Prema europskoj analizi, koju je objavio i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, suša je krajem srpnja zahvatila približno polovinu teritorija Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, a vodostaji velikih europskih rijeka, uključujući Rajnu, Dunav, Loireu i Po, pali su na rekordno niske razine. Posljedica toga bio je otežan riječni prijevoz robe, smanjenje proizvodnje električne energije i poremećaj industrijskih opskrbnih lanaca.
Jedan od najizraženijih primjera gospodarskih posljedica suše zabilježen je na Rajni, jednoj od najvažnijih europskih prometnih arterija. U kolovozu 2026. vodostaj kod njemačkog Kauba pao je ispod deset centimetara prema lokalnom vodomjeru, znatno ispod prethodnog rekordnog minimuma iz 2018. godine. Zbog nedostatka vode teretni brodovi mogli su prevoziti samo dio uobičajenog tereta. Krajem srpnja pojedina su plovila bila opterećena s tek oko 20 posto kapaciteta, prevozeći približno 250 tona robe.
Posljedice za gospodarstvo bile su trenutačne. Cijena riječnog prijevoza tankerima od Rotterdama do Karlsruhea porasla je s približno 45 eura po toni krajem lipnja na 150 do 155 eura krajem srpnja. Na pravcu prema Baselu troškovi su do sredine kolovoza porasli s oko 35 na čak 277 eura po toni. Prebacivanje tereta na cestovni i željeznički promet pokazalo se skupim i logistički zahtjevnim. Prema procjenama njemačke građevinske industrije, za zamjenu jednog riječnog teretnog broda može biti potrebno do 150 kamiona.
Poremećaji su pogodili kemijsku industriju, proizvodnju metala, preradu nafte i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Njemačka središnja banka upozorila je da su suša i ograničenja plovidbe negativno utjecali na industrijsku proizvodnju i izvoz.
Takav razvoj događaja važan je i za Hrvatsku jer pokazuje kako niski vodostaji mogu izazvati gospodarske posljedice koje se ne zaustavljaju na granicama pojedinih država.
Prekidi prometa i opskrbe
Posebno zabrinjavaju podaci o energetici. Prema procjenama navedenima u izvješću, energetski sektor odgovoran je za približno 23 posto sadašnjih europskih gospodarskih gubitaka povezanih sa sušom, što iznosi oko dvije milijarde eura godišnje. Suša smanjuje mogućnost proizvodnje električne energije u hidroelektranama i otežava rad nuklearnih elektrana koje za hlađenje trebaju vodu. Istodobno, visoke temperature povećavaju potražnju za električnom energijom. Tijekom toplinskih valova ovog ljeta dnevna potrošnja struje u pojedinim europskim zemljama porasla je i do 25 posto.
Izvješće pritom naglašava da klimatski poremećaji rijetko ostaju ograničeni na jedan sektor. Problemi u proizvodnji i distribuciji električne energije mogu izazvati prekide telekomunikacija, prometa i vodoopskrbe, što dodatno povećava gospodarske štete.
Europska procjena klimatskih rizika upozorava da bi se štete na infrastrukturi izazvane ekstremnim vremenskim prilikama do kraja stoljeća mogle povećati i do deset puta. Najveći rast posljedica očekuje se upravo u energetici i prometu. Pritom velik dio europske infrastrukture stari i projektiran je prema klimatskim uvjetima koji više ne odgovaraju današnjim ekstremima. Osim suše visoke temperature mogu deformirati željezničke tračnice, ograničiti promet i izazvati prekide usluga. Sanacija pojedinačnih šteta više nije dovoljna. Potrebna su ulaganja u otporniju infrastrukturu, redovito održavanje, praćenje klimatskih rizika i alternativne prometne i energetske pravce.
