Opatija, 04.11.2026. - Prvi dan tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista. Na fotografiji Andrej Plenković. foto HINA/ Miljenko KLEPAC/ ml
HINA
4.11.2026., 14:01
GLOBALNA GEOPOLITIČKA SITUACIJA

Premijer: Vlada i dalje ne namjerava maknuti “štit” za cijene energije

Problema je pregršt, no mi idemo u dobrom smjeru, poručio je Andrej Plenković

Globalne prilike sve su samo ne stabilne, s time se već dulje vrijeme suočavamo, i nisam siguran da tako neće ostati još dulje vrijeme koje je pred nama. Hrvatska je i u takvom okruženju poprilično stabilna. Ne bih rekao da smo riješili sve probleme, ali smo odgovorili na brojne izazove i krize, na koje smo morali reagirati snažno i odlučno, i pokušati prebroditi posljedice tih kriza. Imamo 22 kvartala kontinuiranog gospodarskog rasta. Pronašli smo načine kako da balansiramo interventne mjere, kojima štitimo standard naših građana, koje nisu pretjerane, ali su primjerene da držimo kontinuirani rast, koji je dva ili tri puta veći od prosjeka EU-a i eurozone. Mislim da je to veliki uspjeh, a to su prepoznale i rejting agencije, koje nas neovisno procjenjuju. Problema je pregršt, no mi idemo u dobrom smjeru - poručio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na 34. tradicionalnom savjetovanju ekonomista "Ekonomska politika Hrvatske u 2027." u Opatiji.

Globalna previranja

Na savjetovanju su se okupili brojni ekonomisti, predstavnici državne i lokalne vlasti i brojnih institucija. Plenković se posebno osvrnuo na globalne odnose, pri čemu je kritizirao politiku američke administracije, koja, kazao je, "carinsku i trgovinsku politiku koristi gotovo kao oružje u međunarodnim odnosima, i to protiv tradicionalnih partnera, što ozbiljno utječe na odnose i gospodarstvo".

- Imamo razmjenu sa SAD-om od oko 1,6 milijardi eura. Ona je donekle izbalansirana, a sjećam se razgovora s našim izvoznicima u SAD, kada je Trumpova administracija krenula dizati carine. Onda su nam rekli - s 15 posto još možemo biti konkurentni, no s 20 posto, to tržište za nas nestaje. Dakle, još jedan iskorak u tom smjeru i naš izvoz u SAD ostao bi gotovo rezidualan. Potom su tu odnosi s Rusijom. Putin je nešto najgore što se dogodilo međunarodnoj zajednici u ovom tisućljeću. On podriva temelje Zapada. Želi vratiti sigurnosnu arhitekturu na razinu iz 1997. i vratiti povijesnu ulogu Rusije, što je njegova glavna misija. Pritom ne preže ni od čega i ruši sve kanone međunarodnog prava. Ruska agresija na Ukrajinu u biti je rat protiv Europe. Sve se prenijelo i na energetsku krizu, koju konkretno naši građani nisu ni osjetili, jer smo intervenirali. Da smo sve prepustili tržištu, ne bismo sada govorili o ekonomskom rastu. Uglavnom, politika Rusije imala je za cilj ekonomski i socijalno slomiti države Europe i onda izazvati politički promjene. Treći globalni element je Kina. Ona je zauzela puno mirniji pristup, bez neke vidljive ofenzive, ali brojevi govore sve. Danas EU ima trgovinski deficit s Kinom od 370 milijardi eura, svaki dan po milijardu, što utječe na tržište rada i strukturu gospodarstva. Kineska roba nije više neka 'B-kategorija'. Znači, u takvom okruženju, prioritet Europe je, uz unutarnju konvergenciju, naglasak staviti na konkurentnost, produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti - zaključio je Plenković. Rekao je da Vlada i dalje ne namjerava maknuti energetski "štit", odnosno mjere koje štite standard građana.

Hvatanje koraka

- Išli smo na fazno otpuštanje, ali pratimo što se događa, i ako imate rast cijena, nafte, plina, bilo bi duboko pogrešno reći da više nećemo intervenirati, pa da svi proizvodi koje naši građani konzumiraju budu još skuplji - istaknuo je premijer.

Kaže da je Hrvatska po paritetu kupovne moći u deset godina sa 61 posto došla na 78 posto prosjeka EU-a, te da je ta politika hvatanja koraka bila ključna, a mjere Vlade pogođene, kao što su i mjere koje će tek donijeti već preventivno djelovale na inflaciju. Prije svega, najava poreza na prekomjerne marže kompanija. Već sama priča o tome utjecala je na smanjenje cijena, kazao je premijer pa spomenuo cijene hrane koje ne rastu. Govoreći o novom proračunskom razdoblju EU-a do 2034., Plenković je istaknuo da nikako nije istina da će europska sredstva nestati. Hrvatska je u plusu 22 milijarde eura, a do 2034. bit će 34 milijarde u plusu. U budućem će se razdoblju naglasak staviti na ulaganje u obrazovanje, zaključio je.

PROBLEM SLABOG RASTA U OKRUŽENJU

O fiskalnoj politici u 2027. govorio je ministar financija Tomislav Ćorić, istaknuvši da će deficit proračuna biti unutar mastriških kriterija i u ovoj i u idućoj godini. BDP u trećem kvartalu ove godine pokazuje ponovni oporavak. “Ono što ne veseli je da EU raste po znatno slabijoj stopi. To bi sada mogla biti poza za nas nositelje ekonomske politike, no imajući na umu da naše gospodarstvo nije izolirano, ne vesele nas ti podaci iz okruženja. Za nastavak rasta nužno je sada raditi na produktivnosti ekonomije i realnog sektora. Rast sada možemo povećati samo kroz povećanje produktivnosti, konkurentnosti i salda vanjske bilance”, rekao je Ćorić.

MORAMO ZNATI ŠTO ŽELIMO POSTATI

Mladen Mlinarević, dopredsjednik Hrvatskog društva ekonomista, rekao je da HDE kao ključne probleme i rizike u 2027. vidi geopolitičku neizvjesnost i nestabilnost na energetskom tržištu, uvoznu ovisnost Hrvatske u dijelu fosilnih goriva, postupno povlačenje državnih subvencija, pritisak na tržište rada, visoku stopu inflacije... Predsjednik HDE-a, Darko Tipurić, kazao je da su od prvih godina državnosti hrvatski nacionalni ciljevi imali vanjsko uporište. “Njihov je doprinos neprijeporan, ali je svaki takav cilj nosio i određenu udobnost. Drugi su nam određivali zadaće, pa smo pitanje vlastitog razvojnog smjera mogli odgađati. Ta je udobnost na izmaku. Nije više dovoljno znati kamo želimo pripadati: moramo znati što želimo postati”, poručio je.