Porezna uprava i ove je godine, posljednjeg dana listopada, objavila listu poreznih dužnika, tj. popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, naknada za koncesiju te carina.

Prema zakonu, lista može biti objavljena bez pristanka poreznog obveznika, a uvjet za javnu objavu dug je veći od 13.272,28 eura za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, dug veći od 39.816,84 eura za pravne osobe, odnosno dug veći od 1990,84 eura za sve ostale porezne obveznike (građane). Na listi poreznih dužnika nalazi se 31.699 pravnih i fizičkih osoba koje državi duguju ukupno 1,75 milijardi eura. Među njima je 26.210 građana, 4016 osoba koje obavljaju djelatnost i 1472 pravne osobe. Dugovanja se odnose na neplaćene poreze i doprinose u nadležnosti Porezne uprave, carine i trošarine u nadležnosti Carinske uprave te naknade za koncesije iz nadležnosti Ministarstva financija. Najveći dio duga odnosi se na građane, koji ukupno duguju 980,3 milijuna eura, pravne osobe “kratke su” za 543,5 milijuna eura, a minus fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost iznosi 230,9 milijuna eura.

Višegodišnji “repovi”

Iz Osječko-baranjske županije na listi su 53 pravne osobe, 259 fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost te 1481 ostali porezni obveznik - građanin. Županijsku listu pravnih osoba, kao i prošle odnosno pretprošle godine, predvodi Pertop gradnja OS iz Kešinaca, čiji je ukupni dug ostao na (prek)lanjskoj razini - nešto više od četiri milijuna eura. Tvrtka Projekti & montaža support iz Tenje dužna je 2,3 milijuna eura, a osječka Deviza 1,7 milijuna eura. Više od milijun eura duguju još Eta Martin taxi delta iz Đurđenovca (1,2 milijuna eura) i Kobac trans iz Osijeka (1,032 milijuna eura). Među prvih deset nalaze se još tri osječke tvrtke te po jedna iz Valpova i Tenje, a njihov je dug u rasponu od 380.000 do 630.000 eura. Među njima je i PPK Valpovo s dugom po osnovu naknada za koncesije koji iznosi 560.000 eura. Listu fizičkih osoba predvodi dvoje Đakovčana - Ante i Štefica Lovričić, s ukupnim dugom od 1,2 milijuna eura (svatko po 600-tinjak tisuća eura). Zbog duga iz rubrike posebni porezi i trošarine za njih su provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga. Na trećem je mjestu Dario Bošnjaković, stanovnik Seone, čiji je dug približno 140.000 eura. U “top 10” osječko-baranjskih dužnika još su tri stanovnika Osijeka te po jedan iz Donjeg Miholjca, Našica, Bizovca i Antunovca. Na listi koja se odnosi na ostale porezne obveznike - građane uvjerljivo vodi Nebojša Vuković iz Dalja s evidentiranim dugom nešto većim od pet milijuna eura. Državi je 1,4 milijuna eura dužan Yordan Velinov iz bugarske metropole Sofije, a Dejan Veličković iz srpskog Aranđelovca duži 1,2 milijuna eura. Tek nešto manje od milijun eura morao bi u državni proračun uplatiti Nikolaos Karteropoulos iz Atene, a Rumunj Chiru Mantalau 737.000 eura. Njihovi se dugovi odnose na one iz skupine posebnih poreza i trošarina.

Vukovarac “vodi”

U Vukovarsko-srijemskoj županiji na listi dužnika su 22 pravne osobe. Najveći dug evidentiran je tvrtki Elpis iz Vukovara, koja je dužna 664.738 eura. Dragan Gavrić iz Vukovara, čiji je dug gotovo devet milijuna eura, predvodi vukovarsko-srijemsku listu dužnika fizičkih osoba, na kojoj je 128 evidentiranih. Na listi ostali porezni obveznici – građani, na kojoj je 801 osoba, vodeći je Marjan Piršić (Štore, Ilok) s dugom od 1,2 milijuna eura.

“Dug s osnova trošarina i posebnih poreza predstavlja neplaćeni obvezni iznos prema državnom proračunu koji je nastao proizvodnjom, uvozom ili stavljanjem u potrošnju specifičnih vrsta robe”, objašnjavaju porezni stručnjaci, naglašavajući kako hrvatski porezni sustav razlikuje dvije glavne kategorije - trošarine harmonizirane na razini EU-a poput alkohola i alkoholnih pića, duhanskih prerađevina te energente i električnu energiju te posebne poreze koji nisu regulirani zajedničkim EU propisima, već su dio nadležnosti nacionalne porezne politike.

“Tu je riječ o, primjerice, kavi, motornim vozilima i bezalkoholnim pićima. Neizravni porezi plaćaju se na količinu proizvoda a ne na njihovu vrijednost, kao što je slučaj kod PDV-a. Naplatom, praćenjem kretanja i obračunom upravlja Carinska uprava”, objašnjavaju, dodajući kako dug povlači obračun zateznih kamata, pokretanje ovršnog postupka od Porezne ili Carinske uprave, a u težim slučajevima i prekršajnu ili kaznenu odgovornost te oduzimanje robe.