Hrvatska je pristupanjem u Vijeće Europe preuzela ulogu izgradnje institucija koje služe građanima i promiču njihov standard, što čini već trideset godina, poručeno je u četvrtak u Saboru.

Hrvatska 6. studenoga obilježava 30. godišnjicu primanja u punopravno članstvo Vijeća Europe kao 40. članica, a danas se obilježava svečanost tim povodom u Hrvatskom saboru. Osnovana poslije Drugog svjetskog rata, 1949. godine, ta organizacija sa sjedištem u Strasbourgu promiče ljudska prava, razvoj demokracije i vladavinu prava.

Bilo je to opredjeljenje mlade države za “Europu u kojoj se snaga države mjeri poštovanjem dostojanstva čovjeka neovisno o njegovu podrijetlu, uvjerenjima ili životnim okolnostima”, ocijenila je Andreja Metelko-Zgombić, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova. 

Za Hrvatsku to nije bila samo čast već i preuzimanje obaveza, rekla je državna tajnica Metelko-Zgombić, jer “ljudska prava i demokracija podrazumijevanu odgovornost države i djelotvornu zaštitu svakog pojedinca”. 

S državnom tajnicom složio se i Mate Granić, tadašnji ministar vanjskih poslova koji je potpisao pristup toj paneuropskoj organizaciji.

“Kad sam susreo novinare nakon potpisivanja, samo sam rekao ‘to je dio demokracije’", prisjeća se. “Bio sam tada vrlo sretan”, kaže o događajima iz 1996. godine. 

Sve države članice potpisnice su Konvencije o zaštiti ljudskih prava, koja propisuje pravo na život, slobodu i sigurnost, pošteno suđenje, poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na brak. Propisuje i slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja. 

“Sigurnost i sloboda nisu suprotstavljene vrijednosti, a dugoročna stabilnost počiva na institucijama kojim građani mogu vjerovati”, ocijenila je državna tajnica, što za Hrvatsku znači podržavati “djelotvornu zaštitu ljudskih prava i provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava”.

Europski sud za ljudska prava institucija je koju je osnovalo Vijeće Europe kao sud koji razmatra zahtjeve u kojima se navodi da je država ugovornica prekršila ljudsko pravo navedeno u Konvenciji. 

Konvencijom se zabranjuju ropstvo i prisilni rad, kazna bez zakona, diskriminacija i zloupotreba prava, a dodatnim je protokolom zabranjena i smrtna kazna.

Vijeće Europe institucija je koja nema veze s Europskom unijom i obuhvaća sve države Europe osim Bjelorusije, koja joj nikada nije ni pristupila, i Rusije, koja je izbačena nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.