Zdravstvena skrb će se pružati što bliže mjestu stanovanja pacijenta
Ministarstvo zdravstva predstavilo je nacrt izmjena i dopuna Mreže zdravstvene zaštite s ciljem ravnomjernije dostupnosti zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj, kojom se zdravstvena usluga pruža što bliže mjestu stanovanja. Omogućuje se bolja dostupnost specijalističkih pregleda, a raste i broj kreveta za palijativnu skrb. Izmjene obuhvaćaju sve razine zdravstvene zaštite.
U primarnoj zaštiti nacrt omogućuje ugovaranje jednog tima obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena ili dentalne zdravstvene zaštite za rad na više lokacija. Kako je pojasnila savjetnica ministrice zdravstva Danica Kramarić, taj tim će raditi u određeno radno vrijeme na jednoj lokaciji, zatim na drugoj, ali će ukupno radno vrijeme biti osam sati. HZZO će rad tima moći ugovoriti i na dvije, u pravilu susjedne, lokacije, čak i kada za pojedinu lokaciju Mrežom nije utvrđen tim.
Praksa je pokazala da na pojedinim područjima postoji nedostatak ili prekomjerna koncentracija pojedinih usluga. To se želi promijeniti s ciljem ravnomjernije dostupnosti zdravstvenih usluga. Ministrica zdravstva Irena Hrstić kaže kako raste potreba za specijalističkim pregledima, pa je tako 2024. pruženo 8,4 milijuna usluga pregleda u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u 2025. taj broj je narastao na 10 milijuna. Kako bi Mreža pratila taj rast, uz standardni broj timova, uvodi se mogućnost utvrđivanja do 30 posto dodatnih timova, prema stvarnim potrebama. Ugovarat će se na temelju analize HZZO-a i uz suglasnost Ministarstva, u pravilu na godinu dana.
Druga važna izmjena odnosi se na broj palijativnih kreveta. Ono što se zamijetilo, kaže ministrica, jest da određene županije nemaju, s obzirom na potrebe, dovoljan broj kreveta za ugovaranje palijative. Prvi put se objedinjeno prikazuje Mreža palijativne skrbi, koja se može povećati do 20 posto u županijama i do 35 posto u Gradu Zagrebu, koji ima najmanje kreveta s obzirom na potrebe. Palijativnih postelja bit će više po bolnicama, a u stacionarima domova zdravlja njihov broj se povećava sa sadašnjih 130 na 166. "Mislim da svaki od naših građana starijih od 65 godina ima pravo negdje u posljednjem dijelu svog života na dostojanstvenu zdravstvenu skrb. Prvi put de facto stvaramo pravu mrežu palijativnih kreveta u formi da je ona jasna, transparentna i dostupna za ugovaranje."
Novost je i mogućnost rada mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb, kako bi teško bolesno dijete i njegova obitelj imali oslonac u sustavu. Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda istaknuo je kako se izmjenama u Mreži vodi računa o stvarnim potrebama građana u realnom vremenu. Cijeli sustav je fleksibilan, pravodoban i ne čeka se "da se problem dogodi da bismo ga rješavali". "Za one koji ne znaju, ja sam zapravo donedavno bio srčani kirurg, pa bih vam to možda pojednostavio ovako: ne moramo čekati da se infarkt potpuno razvije da bismo ga onda pokušali riješiti. Ja mislim da je bolje da, ako se infarkt dogodi, da ga idemo odmah riješiti, da nema nikakve štete", poručio je. Izmjene Mreže javne zdravstvene službe idu u javno savjetovanje, koje će trajati 30 dana.
Na upit koliki je problem što je zabilježen veći broj oboljelih od gripe, a cjepivo tek treba doći, ministrica je odgovorila kako se utvrdilo da postoji dodatni soj gripe, pa treba dopuniti postojeće cjepivo. "Očekujemo da će prije prvog velikog vala gripe cjepivo biti dostupno", rekla je.