U osječkom će se Kulturnom centru 29. i 30. listopada održati drugi poslijeratni Znanstveni sabor Slavonije i Baranje, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Osijeku. O njegovim temama i značaju govori doc. dr. sc. Martina Harc, upraviteljica toga zavoda.

Prije dvije godine Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku obnovio je održavanje Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje. Prvi je održan davne 1970. u Osijeku, a slijedila su potom još četiri, od kojih je posljednji do te 2024. bio u Vinkovcima 1987. godine. Podsjetimo čitatelje, što vas je najviše ponukalo na to?

- Prilikom ponovnog pokretanja Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje 2024. godine naša je ideja bila jasna: znanost ne smije ostati zatvorena unutar akademskih institucija, nego mora biti aktivan sudionik društvenih i gospodarskih razvojnih procesa. Upravo zato željeli smo stvoriti mjesto susreta znanstvenika različitih disciplina, gospodarstvenika i donositelja javnih odluka, na kojem će se razvojni izazovi sagledavati iz različitih perspektiva, a zaključci temeljiti na istraživanjima, dokazima i argumentiranoj raspravi. Smatramo da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, preko svog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, ima posebno važnu ulogu u poticanju takvih rasprava.

Tema ovogodišnjeg Sabora je "Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja", s naglaskom na hrani, znanju i upravljanju. Što sada očekujete od znanstvenika, predstavnika lokalne i regionalne samouprave, kao i gospodarstvenika koje ćete okupiti?

- Ovogodišnja tema logičan je nastavak pitanja otvorenih na Saboru 2024. godine, kada smo u središte znanstvenog promišljanja postavili demografsku revitalizaciju Slavonije i Baranje. Naime, demografski procesi ne mogu se promatrati odvojeno od gospodarskog razvoja. Zato smo ovogodišnju temu oblikovali u tri međusobno povezana razvojna stupa - hranu, znanje i upravljanje. Hranu promatramo znatno šire od primarne poljoprivredne proizvodnje, kao strateški resurs regionalne otpornosti i temelj razvoja prehrambene industrije, inovacija i stvaranja veće dodane vrijednosti. Znanje promatramo kao pokretača gospodarske transformacije, pri čemu je ključno pitanje koliko ga uspješno prenosimo iz znanstvenih i obrazovnih institucija u gospodarstvo. Upravljanje je treći, jednako važan, stup jer kvaliteta institucija, javnih politika i razvojnih odluka određuje koliko učinkovito možemo iskoristiti raspoložive resurse. Od znanstvenika očekujemo da svojim istraživanjima pridonesu razumijevanju razvojnih problema, ali i ponude znanstveno utemeljena rješenja. Od gospodarstvenika očekujemo da otvore pitanja stvarnih potreba i izazova poslovanja, a od predstavnika javnih institucija da u dijalogu prepoznaju mogućnosti primjene znanstvenih spoznaja u oblikovanju razvojnih politika.

Održiva snaga

Najčešći je dojam stanovnika Slavonije i Baranje kako je taj prostor dobrim dijelom ostao zaboravljen nakon što je tijekom rata devastirano gospodarstvo tog dijela Hrvatske, i to bez obzira na politički predznak stranke na vlasti u državi. Tek se u posljednjih desetak godina nešto počelo ozbiljnije mijenjati – kako vidite današnju gospodarsku situaciju u Slavoniji i Baranji?

- Mislim da je iznimno važno razumjeti povijesne okolnosti koje su oblikovale današnju gospodarsku strukturu Slavonije i Baranje. Ratna razaranja, tranzicijski procesi, gubitak dijela industrijske proizvodnje te dugogodišnji nepovoljni demografski trendovi ostavili su posljedice. No smatram da bi bilo pogrešno današnju Slavoniju i Baranju promatrati isključivo kroz prizmu problema i propuštenih prilika. Posljednjih godina vidljivi su pozitivni pomaci u razvoju poduzetništva, investicijama, infrastrukturnim ulaganjima i tehnološkoj modernizaciji. Posebno ohrabruje razvoj poduzeća, koja pokazuju da i u Slavoniji i Baranji mogu nastajati konkurentni proizvodi, tehnološka rješenja i poslovni modeli usmjereni na međunarodna tržišta. To ćemo i dokazati na Saboru. Slavonija i Baranja imaju iznimne poljoprivredne resurse, sveučilišnu i znanstvenu zajednicu, industrijsku tradiciju i poduzetnike koji već dokazuju svoju međunarodnu konkurentnost. Izazov je te potencijale učinkovitije povezati i pretvoriti u održivu gospodarsku snagu.

Možete li nam najaviti dio predavača na predstojećem Saboru, kao i neke teme o kojima će se ovaj put moći čuti nešto više?

- Ovogodišnji Sabor donosi nešto drukčiji programski koncept, kojim želimo dodatno osnažiti dijalog znanstvene zajednice, gospodarstva i javnih institucija. Uz izlaganja znanstvenih radova, koja će se održati drugoga dana Sabora, u program prvoga dana uvrstili smo razgovore s istaknutim predstavnicima gospodarstva i javnog sektora, pod nazivom "Perspektive lidera - 1 na 1", te tematsku panel-raspravu. Posebno mi je zadovoljstvo najaviti sudjelovanje Marka Pipunića, predsjednika Uprave Žito grupe, i Srđana Kovačevića iz osječke tehnološke tvrtke Orqa. Njihova poduzetnička iskustva posebno su vrijedna jer čine različite, ali za budućnost regije iznimno važne razvojne smjerove – snažnu prehrambenu industriju te visokotehnološko poduzetništvo temeljeno na znanju i inovacijama. U razgovorima o perspektivama regionalnog razvoja sudjelovat će gradonačelnik Osijeka Ivan Radić i osječko-baranjska županica Nataša Tramišak. Jedan od središnjih programskih sadržaja bit će panel "Hrana - Prehrambeni sustav kao temelj gospodarski snažne i otporne Slavonije i Baranje", u kojem će sudjelovati predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, znanstvene zajednice i prehrambene industrije. Vjerujem da će upravo susret tih različitih perspektiva biti jedna od najvećih vrijednosti ovogodišnjeg Sabora.

Promišljanje budućnosti

Znanstveni sabor podupiru Sveučilište J. J. Strossmayera i Grad Osijek u ulozi suorganizatora, a pokrovitelji su Hrvatski sabor, Vlada RH i Osječko-baranjska županija. Čemu dugujete to priznanje i na nacionalnoj i na lokalnoj razini?

- Znanstveni sabor Slavonije i Baranje otpočetka smo zamišljali kao regionalnu, ali istodobno nacionalno relevantnu znanstvenu platformu. Razvojna pitanja istočne Hrvatske ne završavaju na administrativnim granicama pojedinih županija, niti se mogu promatrati odvojeno od širih gospodarskih i društvenih procesa u Republici Hrvatskoj. Posebno nas raduje što je važnost Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje prepoznata i na najvišoj nacionalnoj razini. Nadalje, iskoristila bih ovu priliku da zahvalim rektoru Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Dragi Šubariću, koji je suorganizaciju Sabora prepoznao kao prirodan nastavak i dodatno osnaživanje dugogodišnje suradnje Sveučilišta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Posebnu zahvalnost želim izraziti gradonačelniku Osijeka Ivanu Radiću, koji je na samom početku prepoznao značenje i razvojni potencijal Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje te snažno podržao njegovu organizaciju. Posebno cijenimo njegovu otvorenost i razumijevanje da, iako se Sabor održava u Osijeku, njegova misija i značaj daleko nadilaze granice grada. Riječ je o znanstvenoj platformi posvećenoj promišljanju budućnosti cijele Slavonije i Baranje, svih njezinih gradova i općina, njihovih razvojnih izazova i potencijala. Upravo takvim pristupom gradonačelnik Radić potvrđuje važnost Osijeka kao regionalnog središta koje svoju razvojnu ulogu ne promatra izolirano, nego kao povezivanje, suradnju i napredak cijele regije.

Sabor održavate dvije godine nakon prošlog, kojim je obnovljena tradicija održavanja, ponovno u Osijeku, kao središtu Slavonije i Baranje. Postoji li dugoročni plan da Osijek postane stalno mjesto održavanja ili će se ono po potrebi ponovno seliti i u druge veće slavonske gradove?

- Osijek je prirodno središte znanstvenih, sveučilišnih i brojnih gospodarskih aktivnosti istočne Hrvatske te mjesto u kojem djeluje Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zato je bilo logično da se i Sabor 2024., kao i ovogodišnji, održavaju upravo u Osijeku. Pritom je posebno bila i ostala važna suradnja sa Sveučilištem i Gradom Osijekom, koja čini snažan organizacijski i institucionalni temelj za njegov daljnji razvoj. Želja nam je da Znanstveni sabor Slavonije i Baranje postane trajna i prepoznatljiva institucija znanstvenog dijaloga o razvoju regije. U konačnici, njegov uspjeh neće se mjeriti mjestom održavanja, nego kvalitetom znanstvenih doprinosa, suradnjama koje potakne i utjecajem koji ostvari na razvoj Slavonije i Baranje.