Oporbeni saborski zastupnici upozorili su u srijedu, tijekom rasprave o rebalansu proračuna, na smanjena ulaganja za borbu protiv korupcije, okoliš i socijalna prava, dok su vladajući istaknuli stanje javnih financija koje je znatno bolje nego kod nekih velikih europskih država.

''Stavku za borbu protiv korupcije režete za 97 posto, smanjujete proračun USKOK-u, Ministarstvu zaštite okoliša i Fondu za zaštitu okoliša. Poruka eko kriminalcima je jasna - zakopajte otpad, borbu protiv korupcije ionako smo davno ukinuli, a račun od  55 milijuna eura istovarite na račun građana'', rekla je SDP-ova Mirela Ahmetović.

Ministra financija pitala je zašto novac nije preusmjeren u nabavu suvremene opreme za snimanje i nadzor okoliša.

''Nemojte se brinuti za proračun, kako za ovu tako i za sljedeću godinu. Sve  potrebe svih navedenih institucija bit će namirene'', odgovorio joj je ministar financija Tomislav Ćorić.

Do smanjenja u rebalansu, dodao je, dolazi isključivo zbog usporene dinamike realizacije kapitalnih projekata u pojedinim segmentima,.

Na upit Borisa Lalovca (SDP) hoće li veledrogerije i ove godine zaprijetiti obustavom isporuke lijekova zbog nepodmirenih dugova od strane države, ministar financija odgovorio je da je za tu svrhu planirano 120 milijuna eura kako bi dostava lijekova neometano funkcionirala.

Arsena Bauka (SDP) zanimalo je kada je Porezna uprava posljednji put "pročešljala" knjige sportskih udruga.

''Ima jedna navijačka skupina, često se spominje ovih dana, koja nema nikakvih problema s proračunom. Idu na gostovanja, putovanja, crtaju što treba, nabavljaju pirotehniku  i jako su dobro financijski opskrbljeni, a da nitko ne zna odakle'', kazao je,

Ministar Ćorić rekao je da nema tu informaciju, ali da može naknadno dostaviti odgovor na to pitanje. 

SDP-ova Martina Vlašić Iljkić pitala ga je smatra li primjerenima iznose naknada za socijalno ugrožene, starije osobe, nezaposlene branitelje i obitelji s djecom, na što je on istaknuo da navedeni iznosi odražavaju stanje državnih financija, ali i unaprjeđenje u odnosu na vrijeme kada je na vlasti bio SDP.

HDZ-ov Josip Ostrogović ustvrdio je da je Vlada na primjeru inkluzivnog dodatka pokazala brigu za socijalno ugrožene skupine.

''Dodatnih 185 milijuna eura predviđeno je rebalansom. To je posebno važno za osobe s invaliditetom i njihove obitelji koje imaju dodatne troškove skrbi i podmirivanja svakodnevnih potreba'', rekao je.

Nitko tko zaslužuje inkluzivni dodatak neće za njega biti uskraćen, naglasio je ministar, dodavši da će svi korisnici tog prava biti obeštećeni time što će im dodatak bit isplaćen od dana  podnošenja zahtjeva.

Sanda Livia Maduna (HDZ) kazala je da Hrvatska nema problem visokog javnog duga kao neke druge europske i svjetske države, zbog čega se može puno povoljnije zaduživati u odnosu na njih.

''Zemlje poput Francuske i Italije, sada muku muče s deficitom i javnim dugom. Njihovo zaduživanje danas je od 0,5 do 1 postotni bod skuplje nego zaduživanje  Hrvatske'', poručio je Ćorić, istaknuvši da Hrvatska od 2016. vodi odgovornu makroekonomsku i fiskalnu politiku.

Kada je riječ o deficitu, Vlada ga želi smanjiti prema dva posto u srednjem roku, a dugoročno ga potpuno ukloniti, rekao je Ćorić.

Na pitanje Krešimira Čabaja (DOMiNO) kada će rast prihoda biti praćen smanjenjem manjka, ministar odgovara  da Hrvatska treba ''i dalje snažiti svoj makroekonomski okvir i ulagati u produktivnosti, što će biti cilj i smjer za naredne godine". 

Zastupnica Centra Marijana Puljak upozorila je na problem visokih troškova države.

''Ne govorim o mirovinama i socijalnim davanjima, već o desetak tisuća nepotrebnih radnih mjesta koja služe isključivo za zapošljavanje stranačke vojske. Uz to, oko tristo jedinica lokalne samouprave ne pruža nikakvu uslugu'', napomenula je.

Ministar smatra da su građani ti koji na izborima ocjenjuju efikasnost ili neefikasnost jedinica lokalne samouprave u pružanju javnih usluga, na temelju čega će nagraditi ili kaznit lokalnu vlast.

Govoreći o financiranju jedinica lokalne samouprave, ocijenio je da je postojeći model razuman, ali je pozvao na veću odgovornost i racionalnost u trošenju proračunskih sredstava. Odbacio je mogućnost izuzimanja javnih investicija od PDV-a, navodeći da je to područje uređeno europskim direktivama.

Na povećanje rashoda za naknade povezane s energentima za 143 milijuna eura upozorila je SDP-ova Sanja Radolović, upitavši ministra da li je nesposobnost, lijenost ili neznanje što Hrvatska nema eneregetsku strategiju niti dugoročna ulaganja u energetsku neovisnost RH.

"U vašem slučaju je riječ o neznanju jer da išta znate o energetici siguran sam da vam nikada u životu ne bi balo napamet potegnuti ovu temu, pogotovo ne u situaciji u kojoj cijela Europa, osim Norveške i Islanda, itekako pati zbog porasta cijena energenata na svjetskim tržištima", odgovorio je Ćorić. 

Govoreći o poljoprivredi, Ćorić je istaknuo da se rebalansom sredstva za taj sektor povećavaju za 128 milijuna eura. Naglasio je važnost poljoprivrede za hrvatsko gospodarstvo, ali i upozorio da možda neće biti moguće zadovoljiti sve potrebe sektora.

Također je najavio i da će Vlada u idućih pet do deset godina nastojati znatno ojačati željeznički promet, ocijenivši da je intermodalni promet budućnost prometnog sustava.