(L-R) Finland?s Finance Minister and Deputy Prime Minister Riikka Purra, WBG President Ajay Banga,Thailand?s Finance Minister and Deputy Prime Minister Ekniti Nitithanprapas, IMF Managing Director Kristalina Georgieva and BBC?s Economics Editor Faisal Islam sit during the Building Resilience in a Fragmented World panel at the Annual Meetings of the International Monetary Fund (IMF) and the World Bank Group (WBG) at the Queen Sirikit National Convention Center (QSNCC) in Bangkok on October 13, 2026. (Photo by Lillian SUWANRUMPHA/AFP)
AFP
13.10.2026., 23:18
HRVATSKO GOSPODARSTVO

MMF: Moguća inflacija 4,5 posto, usporavanje cijena očekuje se sljedeće godine

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U travnju je MMF za 2026. bio predvidio rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,6 posto.

U 2027. aktivnost bi, prema novim MMF-ovim prognozama, trebala porasti za 2,3 posto. Proljetos su i za 2027. bili predviđali stopu rasta od 2,6 posto. Lani je aktivnost u hrvatskom gospodarstvu bila porasla za 3,4 posto, pokazuju njihove najnovije procjene. Travanjsko izvješće bilo je pokazalo rast aktivnosti za 3,2 posto. Inflacija bi ove godine u Hrvatskoj trebala iznositi 4,5 posto, podigao je MMF proljetnu prognozu za 0,1 postotni bod. U 2025. bila je iznosila 4,4 posto. U 2027. godini rast cijena trebao bi usporiti na 3,3 posto. U proljeće MMF je bio prognozirao znatno izraženije usporavanje, na 2,7 posto.

Na tekućem računu bilance plaćanja Hrvatska bi ove godine po najnovijim MMF-ovim izračunima trebala bilježiti manjak od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Izvješće iz travnja bilo je pokazivalo manjak od 3,8 posto BDP-a. U 2025. bilanca je bila pokazala manjak od 3,5 posto BDP-a, stoji u MMF-ovu izvješću. Za 2027. MMF-ovi izračuni pokazuju manjak u bilanci plaćanja Hrvatske od 3,3 posto BDP-a, u skladu s procjenama iz travnja. Stopa nezaposlenosti trebala bi ove godine iznositi 4,5 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod. U 2027. godini MMF u Hrvatskoj očekuje nezaposlenost od 4,6 posto, u skladu s travanjskom procjenom. U prošloj godini Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti od 4,5 posto, potvrdili su proljetnu procjenu.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini porasti za 1,1 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., na 1,2 posto. Potvrđene prognoze iz travnja za obje godine odražavaju kontinuirani teret viših cijena energije i slabašno povjerenje potrošača, objašnjavaju stručnjaci MMF-a. U skupini četiri vodeća gospodarstva eurozone mnogo bi najsnažnije i ove godine, po MMF-u, trebala porasti aktivnost u Španjolskoj, za 2,5 posto, i zamjetno usporiti u 2027., prema prognoziranoj stopi rasta od 1,8 posto.

Najvećem gospodarstvu eurozone, onom Njemačke, stručnjaci MMF-a predviđaju u ovoj godini rast po stopi od 1,3 posto i blago usporavanje u 2027., uz prognoziranu stopu rasta od 1,1 posto. Talijansko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 0,8 posto i također blago usporiti u 2027., na 0,6 posto. Najslabiji rast među vodećom četvorkom eurozone MMF predviđa Francuskoj, i to po stopi od 0,4 posto. U idućoj godini aktivnost bi trebala blago ubrzati, na 0,7 posto.

Jesenske prognoze za svjetsko gospodarstvo objavljene su u sklopu godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke koji se ove godine održavaju na Tajlandu, u Bangkoku, u razdoblju od 12. do 18. listopada. MMF je potvrdio prognozu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini, istaknuvši njegovu otpornost u uvjetima rata, no i činjenicu da interakcija između geopolitičkih utjecaja i velikih investicija u umjetnu inteligenciju produbljuje jaz među zemljama. Svjetsko gospodarstvo ove bi godine trebalo porasti za 3,1 posto, izračunali su u MMF‑u, uz napomenu da se pokazalo otpornijim nego što se očekivalo. Blago su pak podigli travanjsku procjenu rasta aktivnosti u 2027. godini, za 0,2 postotna boda, na 3,4 posto.

“U prvoj polovini 2026. aktivnost je bila snažnija nego što se očekivalo usprkos ratu na Bliskom istoku i kontinuiranom opterećenju trgovinskih napetosti", stoji u izvješću, uz napomenu da su impuls aktivnosti pružile snažne investicije u umjetnu inteligenciju te povezana velika potražnja.