Europska komisija (EK) ne može donijeti zaključak da su prekršene Direktiva o staništima, Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i Uredba o obnovi prirode u projektu krajobraznog uređenja obale rijeke Drave u Osijeku, stoji priopćenju zastupnicima Europskog parlamenta vezano uz predstavku koju je 29. listopada prošle godine podnijela Katarina Kruhonja, čelnica osječkog ogranka stranke Možemo!.

Predstavka i odgovor

Naime, ona je uime Inicijative "Za zeleni Pampas" pisala predstavku o projektu uređenja krajolika uz rijeku Dravu u Osijeku te pozvala na izmjenu projekta koji provode Hrvatske vode. Također je ustvrdila kako taj projekt krši zakone EU-a te nacionalne zakone o okolišu. Navela je kako su učinci na zaštićena staništa i 21 vrstu i dalje nejasni te da se ni u jednoj procjeni nije uzeo u obzir učinak projekta na otpornost gradova na klimatske promjene. Također je u predstavci pozvala na privremenu obustavu toga projekta i njegovu izmjenu. Smatra da bi se takvim djelovanjem osigurala usklađenost s pravom EU-a, Zakonom o obnovi prirode i načelom nenanošenja bitne štete, uz istodobnu zaštitu javnih riječnih resursa, bioraznolikosti i okolišnih standarda.

Predstavka je uvrštena u dnevni red Odbora za predstavke Europskog parlamenta za zasjedanje 15. i 16. travnja ove godine. Na sjednici Odbora ta je predstavka razmotrena zajedno s drugim brojnim predstavkama iz različitih tematskih područja, te je odlučeno da će ju se ostaviti otvorenom i zatražiti pisani odgovor Europske komisije, kao i poslati dopis lokalnim vlastima. Spomenuti odgovor EK dostavljen je 12. svibnja.

STRANKA MOŽEMO!

Bosanac i Kruhonja traže očitovanje ministrice zaštite okoliša o predstavci EP-a o Pampasu

Komisija u svojim zapažanjima ističe kako nadležna nacionalna tijela mogu odobriti plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnih lokaliteta, ili da su ispunjeni uvjeti iz članka 6. stavka 4. Direktive o staništima. Države članice također moraju poduzeti odgovarajuće korake kako bi se izbjeglo pogoršanje stanja staništa i staništa vrsta, kao i znatan negativan utjecaj na vrste zbog kojih je to područje određeno posebnim.

Osporavanje odluke

Također napominju da za projekte krajobraznog uređenja nije propisano provođenje obvezne procjene utjecaja na okoliš. Države članice moraju, ili ispitivanjem svakog pojedinog slučaja ili na temelju pragova ili kriterija, utvrditi treba li se za projekt provesti procjena zbog njegova vjerojatnog znatnog utjecaja na okoliš, uzimajući u obzir relevantne kriterije odabira u Direktivi. Medu kriterijima odabira koje odgovarajuća nadležna tijela trebaju upotrebljavati kako bi utvrdila mora li se za projekt provesti procjena utjecaja na okoliš jesu veličina i nacrt cjelokupnog projekta, kumulativni utjecaj s ostalim postojećim i/ili odobrenim projektima, onečišćenje i štetna djelovanja, kao i rizici za zdravlje ljudi.

Dodaju kako Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš sadržava i posebne odredbe o pristupu pravosuđu, čime se građanima i nevladinim organizacijama omogućuje da pred nacionalnim sudovima osporavaju odluke za koje drže da se njima krši Direktiva.

Komisija poziva podnositeljicu predstavke da se obrati nadležnim regionalnim i nacionalnim tijelima te, prema potrebi, pravosudnim tijelima koja su nadležna za preispitivanje tih relevantnih upravnih odluka.