Neplaćeni račun za struju više neće smjeti značiti i ostanak bez električne energije - bar za najugroženije građane. Izmjenama Zakona o tržištu električne energije, koje je Sabor donio 25. rujna po hitnom postupku, zabranjuje se isključivanje ugroženih kupaca i kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom, a opskrbljivači dobivaju nove obveze pomoći onima koji teško podmiruju račune.

Morat će upozoravati na neuobičajeno visoku potrošnju, ponuditi fleksibilnije otplate dugova te informirati kupce o subvencijama i drugim oblicima pomoći.

Veći izbor ugovora

Novosti se odnose i na sve ostale građane, kojima bi zakon trebao omogućiti veći izbor ugovora o opskrbi, uključujući i one s fiksnom cijenom struje. Prije potpisivanja ugovora potrošači moraju dobiti jasne informacije o tome koliko dugo fiksna cijena vrijedi, što uključuje, postoje li dodatne naknade i pod kojim se uvjetima ugovor može raskinuti. Upravo je tu, upozorava Ana Knežević iz Udruge potrošača, dosadašnji najveći problem.

- Zakon kaže da potrošač prije sklapanja ugovora mora dobiti sve informacije kako bi mogao procijeniti je li taj ugovor za njega povoljan. Međutim, kod nas je uglavnom situacija bila po principu "uzmi ili ostavi". Sada ćemo vidjeti kako će se ta obveza provoditi u praksi - rekla nam je Knežević.

To je osobito važno kod ugovora s fiksnom cijenom - sama činjenica da je cijena fiksna ne znači da će konačan iznos računa svaki mjesec biti identičan, jer na njega utječu i druge stavke koje potrošač treba provjeriti prije potpisivanja.

Prema iskustvu Udruge potrošača, dosadašnja praksa prema građanima koji kasne s plaćanjem bila je prilično oštra.

- Ove zakonske odredbe donose određeno poboljšanje. Do sada je situacija bila takva da potrošač dobije opomenu, slijedi ovrha, pa isključivanje. Sada bi trebalo biti više razgovora i mogućnosti za podmirivanje duga - naglasila je Knežević.

Upozorava na slučajeve poput samohrane majke s četvero djece kojoj je, prema njihovim navodima, bila isključena struja.

- To se ne bi smjelo događati. Opskrbljivač bi prije najrigoroznijih mjera trebao imati niz mogućnosti: upozoriti potrošača ako mu raste potrošnja, savjetovati ga o dugu, educirati ga o mogućnostima njegova podmirenja, informirati ga o tome ima li pravo na vaučere ili subvencije i omogućiti mu otplatu duga - poručila je Knežević, dodajući da su se građani udruzi često žalili na izrazito birokratski, a ponekad i arogantan pristup opskrbljivača.

Struja nije luksuz

Poseban su problem, upozorava, sporovi oko visokih računa. Dok potrošač prolazi kroz postupak prigovora, koji može uključivati i postupanje kod samog opskrbljivača, Povjerenstva za reklamacije potrošača te Hrvatske energetske regulatorne agencije, ne bi mu se smjela provoditi ovrha niti isključivati struja. No događa se da usred tog postupka ljudima dođu isključiti struju.

- Struja nije luksuz, nego preduvjet normalnog, osnovnog života. Ako nekome isključite struju, ta osoba mora grijati vodu na drugi način, prati rublje, baciti hranu iz hladnjaka i osvjetljavati prostor baterijama. To je apsurd u 21. stoljeću - smatra Knežević.

Upozorila je i na širi problem transparentnosti podataka, a kao konkretan primjer navodi zamjenu digitalnih brojila.

- Sada se događa da mijenjaju digitalna brojila, a ljudima ne daju zapisnik ni potvrdu u kojoj mora biti evidentirano stanje brojila koje je uklonjeno. Onda ljudi dobiju račun koji im uopće nije jasan - upozorila je Knežević.

Izmjene zakona donose i mehanizam za slučaj izrazitog poremećaja cijena električne energije. Prema pravilima Europske unije koja se prenose u hrvatsko zakonodavstvo, Vijeće EU-a, na prijedlog Europske komisije, može proglasiti krizu cijena električne energije na regionalnoj razini ili na razini cijele Unije, ako su ispunjeni strogo propisani uvjeti - među njima vrlo visoke veleprodajne cijene koje potraju najmanje šest mjeseci te nagli rast maloprodajnih cijena koji potraje najmanje tri mjeseca. Proglašenjem takve krize državama članicama otvara se mogućnost privremenih javnih intervencija u cijene.