Sindikati javnih službi zahtijevaju hitno otvaranje pregovora o materijalnim pravima i osnovici plaća u 2027. godini. Njih 11 poslalo je zahtjev Vladinu pregovaračkom timu da se žurno sazovu pregovori za Temeljni kolektivni ugovor (TKU), u kojima žele razgovarati o osnovici plaća u javnim službama, pravu na naknadu za topli obrok, usklađivanju osnovice s inflacijom...

- Tražimo novi krug pregovora što prije, kako bismo pregovarali prije donošenja proračuna za iduću godinu. Tako smo se dogovorili s Vladom, a sad čekamo odgovor - kaže Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS). Konkretne će zahtjeve Vladi tek definirati, ali su im očekivanja jasna.

I u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja očekuju da Vlada nakon dvije godine stezanja remena pokaže razumijevanja za položaj nastavnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika... "Iznijet ćemo u pregovorima jasan okvir koji pokazuje da nam osnovica realno pada. Kada gledamo prosječne plaće te njihov rast u privredi i u javnim službama, vidljivo je da su dispariteti poprilično veliki u ovoj godini. Ne možemo si dopustiti isto i za iduću", ističe Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Sindikati su oprezni u isticanju očekivanja jer su prijašnjih godina pregovarali s tvrdim pregovaračem s druge strane. U interesu sindikata i Vlade je da sada pronađu kompromis i izbjegnu sindikalne akcije koje obično prate izostanak dogovora. Osim što ne namjeravaju odustati od pregovora o rastu osnovice, sindikati žele i neka materijalna prava - to je topli obrok, o kojem se pregovara već godinama, ali i dalje nije ušao u TKU. Osobito ih zanima i pitanje indeksacije jer su geopolitičke okolnosti, kaže Kroflin, takve da će se vjerojatno ponavljati šokovi, koji u kratkom roku mogu dovesti do znatnog rasta cijena. "Trebalo bi razmišljati da se to na neki način prevenira, da imamo sustav usklađivanja osnovice u tim situacijama", kaže.

U pregovore idu s novim pregovaračima, ministrom Alenom Ružićem i Tomislavom Ćorićem. I to ih donekle ohrabruje jer su dosad, kažu, imali s druge strane loše pregovarače. "Bivši ministar Piletić bio je jedan od uvjerljivo najlošijih ministara posljednjih 15-ak godina, osoba s kojom se nije dalo dijalogizirati. Pregovore je vodio na krajnje loš način, bez strukture, reda, ideje. To je onemogućavalo normalni socijalni dijalog", tvrdi Kroflin, koji od Ružića očekuje promjenu tog pristupa.

I Ćorić je novi pregovarač, ali s iskustvom iz prethodnih mandata. "Sjedili smo s njim za stolom 2016./2017., nismo se slagali, vučemo neke loše uspomene na te pregovore. No tada je, za razliku od Piletića, postojala neka struktura pregovora, ako se i nismo slagali, razumjeli smo pozicije jedni drugih. A Piletićeva pozicija bila je samo da se sindikati maknu od stola što prije", tvrdi Kroflin i vjeruje da ovi ministri neće funkcionirati tako.