Prilagodba klimatskim promjenama jedan je od ključnih izazova hrvatske poljoprivrede koji zahtijeva strukturnu prilagodbu, odnosno ulaganja u navodnjavanje, učinkovitiju tehnologiju i prilagođene sorte, smatraju stručnjaci.

Dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić u odgovoru na Hinin upit ističe kako će posljedice sve češćih i intenzivnijih suša, toplinskih valova, promjena u rasporedu oborina i drugih ekstremnih vremenskih događaja s kojima se suočavamo biti značajne i dugoročne za potrošače, a još više za poljoprivredne proizvođače zbog veće proizvodne neizvjesnosti, nižih ili nestabilnijih prinosa, te viših troškova proizvodnje.

Suša ne znači nužno manje proizvodnje, ali u pravilu znači skuplju proizvodnju, kaže.

Proizvođači se stoga moraju prilagođavati ulaganjima u navodnjavanje, učinkovitiju tehnologiju, prilagođene sorte i hibride, zaštitu bilja, upravljanje tlom i vodom i sl.. No sve to povećava troškove proizvodnje, a kada je proizvodnja skuplja i nestabilnija, dio dodatnih troškova kroz lanac vrijednosti prije ili kasnije dolazi do potrošača.

"Zato klimatski poremećaji stvaraju pritisak na rast cijena hrane, a u određenim razdobljima mogu povećati rizik smanjene dostupnosti pojedinih vrsta hrane”, kaže Mešić.

Neće svi proizvođači biti jednako pogođeni klimatskim promjenama, napominje, jer će neki, neovisno o klimatskom riziku proizvodnog područja, biti otporniji zahvaljujući znanju, tehnologiji, organizaciji proizvodnje i boljem upravljanju vodom i tlom.

Klimatske promjene prilika da promijenimo način na koji usmjeravamo javna sredstva

Mešić ističe kako hrvatska poljoprivreda u prosjeku nije dovoljno konkurentna niti u uvjetima bez dodatnog pritiska klimatskih promjena. Sustav potpora, napominje, posljednjih je godina u značajnoj mjeri služio za ublažavanje posljedica niske konkurentnosti i različitih kriznih situacija, umjesto da su se sustavno uklanjali uzroci strukturnih slabosti, te bi dio proizvođača bez tih potpora teško mogao održati proizvodnju.

"Klimatske promjene upravo zato trebamo promatrati i kao priliku da promijenimo način na koji usmjeravamo javna sredstva”, ističe.

Ocijenio je da treba mijenjati sustav potpora tako da budu u većoj mjeri usmjerene prema znanju, tehnologiji, produktivnosti, prilagodbi klimatskim promjenama i ulaganjima koja povećavaju konkurentnost i otpornost poljoprivrede.

"Drugim riječima, ne možemo više od krize do krize trošiti novac na saniranje posljedica. Moramo sve veći dio tog novca preusmjeravati u promjenu same hrvatske poljoprivrede - kako bi ona bila produktivnija, konkurentnija i otpornija na klimatske promjene”, istaknuo je.

Ključnim drži ulaganje u znanje bez čega nema kvalitetne primjene novih tehnologija, učinkovitijeg korištenja vode i drugih resursa, bolje organizacije proizvodnje ni prilagodbe klimatskim promjenama.

"Znanje je temelj na kojem se gradi tehnološki napredna, konkurentna i klimatski otpornija poljoprivreda", kazao je.

Vezano uz problem nedovoljnog navodnjavanja poljoprivrednih površina istaknuo je kako je potrebno razvijati sustave u kojima će se vodom upravljati racionalno i učinkovito.

"Konačni cilj nije samo imati više navodnjavanih hektara. Cilj je iz svake litre vode proizvesti što veću vrijednost, povećati otpornost proizvodnje i pridonijeti stabilnoj opskrbi domaćeg tržišta hranom po cijenama koje su prihvatljive domaćim potrošačima”, zaključio je Mešić.

Kuskunović: Klimatske promjene traže dugoročna rješenja

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako klimatske promjene traže dugoročna rješenja i ulaganja.

"Iako svake godine u ljeto stručnjaci upozoravaju kako se poljoprivreda mora hitno prilagoditi klimatskim promjenama, to se i dalje ne čini dinamikom koja zahtjeva novi način proizvodnje – uvođenje novih sorti, novih tehnologija proizvodnje, primjenu novih sorti itd.”, kazao je.

Važnim drži uključivanje struke u stvaranje novih rješenja i nove poljoprivrede prilagođene klimatskim promjenama

Slaže se da je navodnjavanje jedan od preduvjeta održive i konkurentne poljoprivredne proizvodnje, jer suša i smanjeni prinosi utječu i na rast cijena hrane.

Budući da je Hrvatska veliki uvoznik hrane, istaknuo je, svaki pad proizvodnje u svijetu smanjuje ponudu te povećava troškove, što se odražava na cijenu na polici.

Stoga je nužno raditi na povećanju domaće proizvodnje jer će ovisnost o uvozu, samo dodatno destabilizirati tržište i utjecati na rast cijena, poručio je Kuskunović.

Kovačević (HGK): Povećati investicije u poljoprivredi

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević ističe kako će posljedice klimatskih promjena i u budućnosti biti jedan od glavnih generatora podbačaja u poljoprivrednim prinosima, pada kvalitete plodova te dugoročne strukturne štete na trajnim nasadima i stočnom fondu.

Naši će se poljoprivredni proizvođači, kaže, morati kontinuirano prilagođavati proizvodnju ekstremnim klimatskim uvjetima, od odabira otpornijih kultura,, promjene termina sjetve i žetve do pametnog navodnjavanja, zaštite i odgovarajuće obrade tla i drugih prilagodbi.

Kovačević smatra kako bi posljedice klimatskih promjena bile manje da smo kroz strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kontinuirano više sredstava osiguravali za investicije u poljoprivredi, povećavali navodnjavane površine i ulagali u preciznu poljoprivredu.

Zato očekuje da se u novim izmjena strateškog plana sredstva za investicije u poljoprivredi povećaju za barem 30 posto, ali i da se smanji broj prihvatljivih korisnika i programa kako se potpore ne bi raspršile, a rezultati izostali.

Klimatske promjene su globalni problem i u konačnici generiraju inflaciju hrane, istaknuo je Kovačević, napominjući kako je vrlo vjerojatno da će se s određenim vremenskim odmacima poremećaji na globalnom tržištu i rast cijena hrane prelijevati i na domaće tržište, jer ih zbog niske razine samodostatnosti nećemo biti u mogućnosti amortizirati.

"Uz povećanje sredstava za investicije, posebice u nove tehnologije i inovacije kao ključne alate za rješavanje problema klimatskih promjena i povećanje produktivnosti, potreban je i radikalan zaokret u vođenju poljoprivredne politike posebice u sustavu potpora. Potpore moraju biti fokusirane na tržišno orijentirane proizvođače i one koji to žele postati, jer apsurdno je da su nam se od ulaska u EU potpore povećale za gotovo tri puta dok se istovremeno fizički obujam poljoprivredne proizvodnje povećao za tek 0,65 posto", istaknuo je.

Potrebno je, navodi, riješiti i problem državnog poljoprivrednog zemljišta, jer nam u ovom trenutku gotovo 150.000 hektara nije pravno regulirano, a ozbiljno su ugrožene i proizvodno tehnološke cjeline koje su tvrtke godinama stvarale.

Oko ovogodišnje velike suše sredinom kolovoza se otvorenim pismom oglasila i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), pozvavši na osnivanje snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti domaće poljoprivrede,