U teoriji ima smisla jer treba pridonijeti transparentnosti cijena, u praksi je izazvalo kaos i revolt. Riječ je o obvezi isticanja takozvanih sidrenih cijena, odnosno službeno dodatnih cijena, a koju je Vlada nedavnom odlukom proširila na sve proizvode, ali i usluge. Ta takozvana sidrena cijena jest ona koju su proizvod ili usluga, a koji dosad nisu bili obuhvaćeni tom obvezom, imali točno na datum 10. rujna, pri čemu novi cjenici moraju biti “na stolu” od 1. listopada. Dakle, za tek nešto više od tjedan dana.

S obzirom i na kratak rok implementacije, ali još više brojne nedoumice kako će se ovo novo birokratiziranje provesti u svakodnevnom poslovanju, uz to što nosi i dodatne troškove, očekivano je da su se poslovna udruženja, kao i sami poduzetnici i obrtnici digli na noge. Sada će, naime, “sidrene cijene” morati istaknuti i frizeri, instalateri, kozmetičari, fizioterapeuti, fitness centri, ugostitelji... Obveza se, inače, odnosi na poslovanje s krajnjim korisnicima. I svi upozoravaju - najviše problema imat će oni najmanji.

Puno dvojbi

Brojni ugostitelji tako su u čudu što i kako dalje, mnogi se nadaju kako će se s novom obvezom pričekati, ili bar dati prijelazni rok za implementaciju, to više što, kako kažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), nije pronađena usporediva praksa u europskim državama.

Komentirajući situaciju na terenu, Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), kazao je kako nedoumica ima puno. Neki od ugostitelja krenuli su s tiskanjem cjenika po novoj špranci koju je objavilo resorno Ministarstvo gospodarstva, drugi čekaju vidjeti što će se dogoditi, s obzirom na to da je i HOK prošlog tjedna zatražio da Vlada ukine ovu svoju odluku.

- Jednostavno ne znamo kako točno isticati, odnosno kako to primijeniti u svakodnevnoj praksi. Konkretno, što je s dnevnim ponudama ili situacijom da se promijeni naziv jela? Onog trenutka kada ugostitelj špagete carbonara promijeni u fettucine carbonara, hoće li se morati pisati da je to nova ponuda čija je sidrena cijena počela vrijediti od datuma njezina uvrštenja na kartu? Mi u ugostiteljstvu takvih situacija imamo u praksi jako puno. Isto tako, ostaje otvoreno što je s vjenčanjima, krstitkama i sličnim događanjima. Znamo što je cilj države, ali ne znamo kako to provesti u praksi - rekao je Margan.

Kaže i kako je jedan od razloga zašto se tražilo ukidanje ove mjere i to što već 17. studenoga počinje primjena izmjena Zakona o zaštiti potrošača kojom se uvodi institut bazne cijene, a to će opet značiti čitavu proceduru izmjene, tiskanja jelovnika i cjenika, kao i cjenika na web-stranicama, informatičkih sustava i ostalog.

- Načelno se time ništa ne ograničava, a i nitko od nas nije protiv transparentnosti. Dapače. Međutim, zbunjuje se i samog potrošača. Što kada dođe sezona i stranci krenu čitati kartu s dvije ili tri cijene?! Prihvatljivije bi rješenje bilo da se objavi pravilnik o kojem bismo mogli razgovarati i da se, primjerice, odredi da kupcu na njegovo traženje damo dokaz o prijašnjim cijenama. Naravno, ova nova obveza znači i nove troškove, za restoran nekih 500 eura. No, ističem, nismo samo mi u ovoj situaciji, već kompletan uslužni sektor i trgovina - kazao je Margan.

Provjera učinka

HOK je objavio i vodič za situacije za koje zasad imaju informacije kako ih rješavati, pa se, primjerice, navodi kako netko tko nema web-stranicu, ne mora ju niti raditi, dok se profil na društvenim mrežama ne smatra uspostavljenom mrežnom stranicom dakle, na društvenim mrežama sidrene cijene se ne iskazuju, ali valja staviti poveznicu na web-stranicu, ako je poslovni subjekt ima.

Druga obveza odnosi se na objavu cjenika proizvoda i usluga na mrežnim stranicama za trgovce i pružatelje usluga koji ih imaju uspostavljene. Cjenici se od 1. listopada objavljuju u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu, odnosno u.xml ili. csv formatu. Činjenica je da će se i na taj način puno lakše moći kontrolirati cijene i imati uvid u to tko što s njima radi, što također znači veću transparentnost, ali i - nadzor.

Na probleme koje donosi nova obveza upozorili su prošlog tjedna i u HUP-u, u kojem navode kako će novo birokratiziranje poduzetnicima, posebno mikro i malima, stvoriti administrativno, tehničko i financijsko opterećenje, pa traže provedbu SME testa. Riječ je o provjeri učinka propisa na mala i srednja poduzeća kako bi se provjerilo hoće li nova pravila nerazmjerno opteretiti male i srednje tvrtke u odnosu prema velikima te koliko će nova mjera poduzetnike stajati, koliko će administrativnog vremena zahtijevati te je li taj teret razmjeran koristima koje se od mjere očekuju.