Domovi zdravlja kreću s natječajima za nove specijalizacije, no upitno je hoće li se za sve mlade liječnike koji bi htjeli raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uspjeti osigurati financijska sredstva.

Dosad su se, naime, ustanove znatno oslanjale na europske fondove, ali u novom financijskom razdoblju ta mogućnost ne postoji, pa su ravnatelji domova zdravlja prisiljeni novac potražiti drugdje. Iz Ministarstva zdravstva poručili su kako bi specijalizacije na toj razini trebali financirati osnivači domova zdravlja, odnosno županije.

Golem novac

Trošak školovanja jednog specijalizanta je oko 250 tisuća eura, a ravnatelji domova zdravlja pitaju se hoće li uspjeti zatvoriti financijski plan za sve specijalizacije koje su im potrebne. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) uputila je županijama poziv da pravodobno osiguraju sredstva za specijalizacije te ukalkuliraju taj trošak u svoje proračune i projekcije za sljedeće godine. Domovi zdravlja, naime, nemaju namjenski izvor prihoda za takva višegodišnja izdvajanja, pa bi u slučaju da županije ne osiguraju novac, sve moglo pasti u vodu.

Prema procjenama UPUZ-a, riječ je o ukupnom trošku od 600 do 700 milijuna eura. Prema uputi Ministarstva zdravstva iz kolovoza, kojom su zdravstvene ustanove obaviještene o provođenju natječaja za specijalizacije u razdoblju od 7. rujna do 7. listopada, troškove specijalizacije trebale bi snositi same ustanove.

- Taj bi iznos, dakle, trebali pokriti domovi zdravlja koji za sada nemaju osigurana sredstva iz vlastite akumulacije - upozorava direktor UPUZ-a, Dražen Jurković.

Podsjeća da prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti troškovi specijalizacije uključuju troškove mentora, zdravstvenih ustanova u kojima se specijalističko usavršavanje provodi, poslijediplomskog specijalističkog studija, zavoda i druge. Nakon toga treba osigurati i uvjete zbog kojih će se liječnik doista vratiti i ostati raditi u sustavu.

- Za domove zdravlja to je višegodišnja financijska obveza, a oni u pravilu nemaju namjenski izvor prihoda za financiranje takvih višegodišnjih obveza - upozorava Jurković.

Što kaže Ministarstvo?

Zbog ovakve situacije UPUZ je pozvao i Ministarstvo zdravstva da pronađe održivo rješenje za pitanje financiranja specijalizacija. Prema Nacionalnom planu specijalizacija za razdoblje 2025.–2029., predviđeno je više od 3500 specijalizacija s ciljem veće dostupnosti zdravstvene skrbi, a poseban je naglasak stavljen na primarnu zdravstvenu zaštitu, kako bi liječnici bili dostupniji u ruralnim i slabije naseljenim sredinama. Oko 600 specijalizacija namijenjeno je obiteljskoj medicini kako bi se pokrio kritičan manjak liječnika u sustavu, a 250 specijalizacija odobreno je za ovu godinu domovima zdravlja.

Iz Ministarstva zdravstva na naš upit o ovom problemu odgovaraju kako "godišnji plan specijalizacija nije nešto što se događa iznenada i zahtijeva kvalitetno upravljanje na razini same zdravstvene ustanove".

- Upravo smo promjenama koje smo ove godine uveli za područje ljudskih resursa, uključujući i specijalističko usavršavanje, naglasili važnost upravljanja na lokalnoj razini i razini same zdravstvene ustanove - poručuju iz Ministarstva te najavljuju mogućnost objedinjenog upravljanja specijalizacijama, što bi u budućnosti obuhvatilo i izvore financiranja.