Broj osoba starijih od 65 godina s dijagnozom Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u Hrvatskoj od 2021. do 2025. porastao je za više od 4. 300 osoba, s 25.197 na 29.512, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, koji se obilježava 21. rujna.

Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, broj evidentiranih osoba te dobne skupine rastao je svake godine u promatranom razdoblju, s 25.931 u 2022., 26.915 u 2023. te 28.273 u 2024. godini.

Iz HZJZ-a napominju da ti podaci ne pokazuju nužno stvaran broj oboljelih, nego broj osoba kojima je ta dijagnoza zabilježena u sustavu, budući da dio slučajeva može biti riječ o dijagnozi koja tek treba biti dodatno potvrđena.

Udio oboljelih od demencija u Hrvatskoj, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2020. do 2022. godine, iznosi 1,3 posto ukupnog stanovništva, dok među osobama starijim od 60 godina taj udio raste na 4,1 posto populacije te dobne skupine.

Bolest koja mijenja život cijele obitelji

Iz HZJZ-a ističu da Alzheimerova bolest i druge demencije nisu samo zdravstveni problem, nego mijenjaju život cijele obitelji, budući da s napredovanjem bolesti raste potreba za zdravstvenom i socijalnom skrbi, podrškom u svakodnevnom životu, ali i razumijevanjem zajednice.

Dodaju da važan dio odgovora na demenciju dolazi i izvan zdravstvenih ustanova, budući da su udruge i organizacije civilnog društva često prvi oslonac osobama s demencijom i njihovim obiteljima, pružajući informacije, savjetovanje i psihosocijalnu podršku.

Dob je najvažniji čimbenik rizika za razvoj demencije, no na dio čimbenika koji mogu povećati rizik moguće je utjecati, poput zdravih životnih navika, redovite tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja te pravodobnog otkrivanja i liječenja kroničnih bolesti.

U Hrvatskoj se provodi i europski projekt "JADE Health - Joint Action addressing DEmentia and HEALTH", koji okuplja 17 zemalja Europske unije, a kroz 44 pilot-inicijative razvija i primjenjuje pristupe prevenciji, ranom otkrivanju, liječenju i skrbi za osobe s demencijom i drugim neurološkim poremećajima. Projekt će biti ukratko predstavljen na ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.

Na dio čimbenika za razvoj demencije može se utjecati

Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest, ipak istraživanja pokazuju da na dio čimbenika rizika za razvoj demencije možemo utjecati tijekom cijelog života, ističe Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Navodi da briga o zdravlju mozga počinje mnogo prije starije životne dobi. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola, prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola te pravodobno liječenje oštećenja sluha i vida mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih funkcija, ističe taj Zavod.

Naglašava kako posebno važnu ulogu imaju socijalni odnosi. Sve više istraživanja potvrđuje da društvena izolacija predstavlja čimbenik rizika za razvoj demencije. Održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, sudjelovanje u aktivnostima zajednice, volontiranje važni su ne samo za mentalno zdravlje, nego i za zdravlje mozga.

Kome se obratiti?

Nastavni zavod navodi kako rane znakove Alzheimerove bolesti najčešće ne primjećuje sama osoba, nego članovi obitelji, prijatelji i druge bliske osobe. Upravo zato važno je znati na koje promjene treba obratiti pozornost, osobito kod osoba starijih od 65 godina. 

Pozornost treba obratiti na: poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, sve češće teškoće u pronalaženju riječi ili praćenju razgovora, dezorijentiranost u vremenu i prostoru,  promjene u prosudbi i donošenju odluka, povlačenje iz društvenih aktivnosti, promjene raspoloženja, sumnjičavost ili gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada pričinjavale zadovoljstvo.

Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači da osoba ima demenciju. Ono što je važno jest obrazac promjena: kada se više simptoma javlja zajedno, traje dulje vrijeme i postupno se pogoršava, naglašava Nastavni zavod i upućuje na prvi korak u takvim situacijama.

Prvi korak uvijek je razgovor s liječnikom obiteljske medicine, ističe Zavod i dodaje kako ne treba čekati da se osoba sama požali na pamćenje. 

U sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar" djeluje Centar za zaštitu mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi, koji se bavi ranim prepoznavanjem demencije i drugih psihičkih poremećaja u starijoj dobi.

Oko 50.000 Hrvata boluje od demencije, prvi Akcijski plan do kraja 2026.

Hrvatska do kraja godine po prvi put dobiva trogodišnji akcijski plan za demenciju, a stručnjaci traže uvrštavanje antidementiva za više od 50.000 evidentiranih oboljelih na osnovnu listu HZZO-a, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji HZJZ-a na Svjetski dan Alzheimerove bolesti.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, Tomislav Benjak iznio je podatak da je tijekom 2025. u zdravstvenom sustavu evidentirano više od 50.000 osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, a prvi hrvatski Akcijski plan za skrb osoba s demencijom bi će donesen do kraja godine, najavila je voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Draženka Zadro.

Plan bi trebao prvi put povezati rano prepoznavanje i liječenje, postdijagnostičku podršku, dnevne i poludnevne boravke te pomoć obiteljima.

Koliki je to iskorak, objasnio je Ninoslav Mimica, potpredsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest HLZ-a i voditelj Referentnog centra Klinike za psihijatriju Vrapče. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest osnovana je 1999. godine, prisjetio se, upravo zato što tada “nitko o toj temi nije pričao”. Hrvatska bi se planom pridružila više od 50 država koje takve dokumente već imaju.

Plan bi trebao smanjiti i velike razlike u dostupnosti skrbi. “Čim odemo stotinjak kilometara od Zagreba, veliki je upitnik što osoba s demencijom nakon dijagnoze može dobiti”, upozorio je Mimica.

Podsjetio je i da je WHO, među brojnim poremećajima zdravlja mozga, kao javnozdravstvene prioritete izdvojio upravo depresiju i demenciju.

Antidementivi na osnovnu listu HZZO-a

“Mi tražimo da lijekovi antidementivi dođu na osnovnu listu HZZO-a”, rekao je Mimica. Adekvatno liječenje ne može izliječiti demenciju, ali može usporiti njezino napredovanje i dulje zadržati oboljele u ranijoj fazi.

No skrb ne završava dijagnozom i lijekom. “Lijek sam po sebi nije dovoljan”, rekao je. U Vrapču nakon dijagnoze slijedi postdijagnostička potpora u koju se, uz psihijatre i neurologe, uključuju medicinske sestre, socijalni radnici, psiholozi i drugi stručnjaci.

Na dostupnost terapije upozorila je i Sanja Klajić Grotić, predsjednica Udruge Nezaboravak. “Imamo tri antidementiva koja su registrirana i oni trebaju biti apsolutno dostupni svima, kako bi i liječenje demencije bilo dostupno svakom pacijentu”, rekla je. Za ljude s malim mirovinama nadoplata je ozbiljna prepreka, a to je "neprihvatljivo za jedno društvo", dodala je.

Čak 83 posto skrbi preuzimaju članovi obitelji. Zato Nezaboravak, uz radionice i edukacije, posebno zagovara širenje poludnevnih boravaka.

“Trebamo imati što više poludnevnih i dnevnih boravaka kako bismo osobu zadržali u poznatom okruženju, a članovima obitelji omogućili malo predaha i vremena”, istaknula je Klajić Grotić.

45 posto demencija može se prevenirati

O prevenciji je govorila Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" i Radne skupine Ministarstva zdravstva za izradu akcijskog plana. Prema najnovijim podacima, oko 45 posto demencija može se prevenirati djelovanjem na čimbenike rizika poput povišenog tlaka, pušenja, pretilosti i alkohola, dok su kretanje, cjeloživotno učenje i socijalna povezanost zaštitni čimbenici.

Psihijatar i voditelj Odjela za savjetovališta za mentalno zdravlje HZJZ-a, Natko Gereš izdvojio je četiri važne kontrole – LDL kolesterola, krvnog tlaka, sluha i vida. Naglasio je i da broj dijagnosticiranih raste, dijelom zbog boljeg i ranijeg prepoznavanja bolesti.

Obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti nastavilo se u Klinici za psihijatriju Vrapče, gdje je postavljena instalacija od više od 2000 pletenih potočnica, simbola Alzheimerove bolesti. U akciju se uključilo više od 30 institucija, udruga i pojedinaca.