Nakon slučaja nezakonito odloženog otpada u Gospiću, pitanje kako učinkovitije nadzirati gospodarenje otpadom ponovno je u središtu političke rasprave.

Domovinski pokret sada predlaže osnivanje profesionalne službe zaštite prirode, svojevrsne “zelene policije”, koja bi, prema njihovu planu, imala oko 2.000 zaposlenih i bila prisutna na terenu 24 sata dnevno.

Poruka je to s konferencije za novinare koju su održali zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković.

Mlinarić je pritom kazao da DP, iako kao koalicijski partner snosi političku odgovornost za funkcioniranje sustava, nije sudjelovao u nezakonitom odlaganju otpada u Gospiću te da sada želi ponuditi trajno rješenje.

Vuković je predstavio ideju profesionalne službe zaštite prirode koju je, kako navodi, Domovinski pokret predložio još prošle godine.

Prema njegovu planu, služba bi imala pet regionalnih ureda, više desetaka postaja i dispečerski centar za dojave, a zaposlenici bi radili u sve tri smjene, sedam dana u tjednu.

Zaštitari bi, prema prijedlogu, bili naoružani i imali ovlasti postupati u slučajevima okolišnih prekršaja i kaznenih djela.

Broj od 2000 rendžera, primjerice, duplo je veći nego broj zaposlenika koji nedostaje samo hrvatskom zatvorskom sustavu.

Ideja je popuniti prostor između lokalnih komunalnih redara, lovočuvara i lugara, koji imaju ograničene ovlasti, te inspekcije.

– Nova služba mogla bi djelovati protiv nezakonitog odlaganja otpada, krivolova i drugih oblika zelenog kriminala, ali i pomagati policiji u nadzoru granice te uočavati požare u njihovoj početnoj fazi, kazao je Vuković.

Kao jedan od razloga za uvođenje službe Vuković navodi procjenu prema kojoj zeleni kriminal hrvatskom gospodarstvu godišnje uzrokuje između 550 i 650 milijuna eura štete, dok bi se, uz štete od krivolova i ilegalne gradnje, iznos prema njegovim riječima popeo na oko milijardu eura.

Riječ je o procjenama koje je iznio Vuković, a za njihovu bi metodologiju i izvor trebalo zatražiti dodatno pojašnjenje.

Prijedlog dolazi u trenutku kada Vlada već priprema drugačije pojačavanje nadzora nad otpadom.

Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom upućene su Hrvatskom saboru 14. rujna, a predviđaju, među ostalim, neprekidni videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom te obvezno GPS praćenje vozila koja prevoze otpad. Podaci o kretanju vozila trebali bi se čuvati najmanje dvije godine.

Predviđene su i redovite kontrole lokacija, najmanje jednom godišnje za neopasni i dvaput godišnje za opasni otpad.

Tako se nakon gospićkog slučaja otvaraju dva pitanja: može li se nezakonito postupanje učinkovitije spriječiti tehnologijom i strožim nadzorom postojećeg sustava ili je potreban novi, fizički prisutan sustav zaštite prirode.

Slučaj Gospića pritom je i dalje aktualan. Vlada je najavila sanaciju nezakonito odloženog otpada, a premijer Andrej Plenković poručio je da će problem riješiti državne institucije te najavio konkretne korake sanacije. Istodobno je Vlada osnovala Znanstveni savjet koji bi trebao pružiti stručnu potporu u sanaciji lokacije.

Mlinarić zato poručuje da je upravo sada vrijeme da se ideja profesionalne službe zaštite prirode ponovno stavi na stol vladajućoj većini.

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje njezinih točnih ovlasti, odnosa prema policiji i inspekcijama te, prije svega, troška ustroja i zapošljavanja 2.000 ljudi.

Zbog Gospića se danas više ne raspravlja samo o sanaciji jednog ilegalnog odlagališta, nego i o tome kako bi Hrvatska ubuduće trebala otkrivati i sprječavati takve slučajeve.