Sanja Bježančević, predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije i saborska zastupnica, komentirala je na konferenciji za novinare gospodarenje otpadom. "Govorimo o Orlovnjaku, o 25 godina čekanja na rješenje, o poništenom natječaju, o javnom novcu koji je već potrošen i o financijskoj konstrukciji projekta koji se desetljećima najavljuje. Na ta pitanja na Skupštini županica je odgovorila da je 'hrvatsko tlo za nju sveto'. Hrvatsko tlo sveto je i meni. Upravo zato i tražim odgovore, jer ako nam je tlo sveto, onda moramo znati što se s njim događa. Moramo znati gdje je otpad, kako se njime upravlja, koliko je javnog novca potrošeno i tko je odgovoran kada projekt 25 godina nema rješenje", rekla je Bježančević.

Podsjetila je da je Vlada donijela odluku kojom je Nexe iz Našica određen za preuzimanje, transport i oporabu 650 tona otpada iz Gospića. "Riječ je, prema odluci Vlade, o neopasnom otpadu, a Vlada navodi da su njegova neopasna svojstva potvrđena u više međusobno neovisnih analiza i ispitivanja. I želim ovdje biti potpuno precizna. Ja sigurno neću raditi klasifikaciju otpada, ali nakon svega što se događalo u Gospiću i nakon nepovjerenja koje je s razlogom nastalo među građanima, potpuno je legitimno pitati: Na temelju kojih analiza država tvrdi da je taj otpad neopasan i kako će se kontrolirati svaka pošiljka koja dolazi u Našice? Javnost ima pravo znati koji je sastav otpada, koje su analize napravljene, tko ih je napravio i kada, koje količine dolaze u Nexe, s kojim dozvolama, kako će se provoditi nadzor i hoće li rezultati kontrola biti javno dostupni. Ako je sve sigurno i zakonito, ne vidim nijedan razlog da ti podatci ne budu javno dostupni", kaže Bježančević.

Goran Kušec, predsjednik osječkog SDP-a, prisjetio se velikog požara u Dravi International iz 2023., koji je danima ugrožavao Osijek i okolicu. "Građanima se tada govorilo da nema razloga za zabrinutost. Danas znamo da tlo na samom požarištu nije bilo uzorkovano, da nije postojalo odgovarajuće zabilježeno početno stanje okoliša te da Hrvatska nije imala laboratorijske kapacitete za dio potrebnih analiza. Javnost ni danas ne zna koliko se otpada nalazi na lokaciji, koliko ga tvrtka zaprima, koliko stvarno prerađuje i koliko ostaje nagomilano. Gradonačelnika stoga pitamo koliko se tona otpada danas nalazi u Dravi International i podudara li se stvarno stanje na terenu s količinama prijavljenima u državnoj elektroničkoj evidenciji otpada i dopuštenim maksimumom od 20.000 tona. Tražimo i objavu potpunih rezultata analiza te višegodišnjeg praćenja posljedica katastrofalnog požara iz 2023.", zaključio je Kušec.

Pitanja su to na koja bi mnogi voljeli čuti odgovore, no upućena su na krivu adresu. Grad, naime, ne izdaje dozvole, ne provodi inspekcijske nadzore niti upravlja poslovanjem spomenute tvrtke. Ovako ozbiljna tema mora se temeljiti na činjenicama, jer bez njih neće biti ni pravih odgovora.