Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura
Sve je teže zadržati dovoljnu razliku u plaći za radnike s većim iskustvom i kvalifikacijama
Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.
Nacionalne minimalne brutoplaće porasle su između siječnja 2025. i siječnja 2026. u 21 od 22 države članice s nacionalnom minimalnom plaćom. Slovenija je zabilježila najveći porast, od 16 posto, a slijede Bugarska, Slovačka, Litva i Mađarska, gdje su porasti bili od 11 do 12 posto. Između 2016. i 2026. realna minimalna plaća u Hrvatskoj porasla je za više od 50 posto.
Veća kupovna moć
Zaposlenicima s minimalnom plaćom također je ojačala kupovna moć u gotovo svim državama članicama u 2026., jer je niža inflacija u siječnju ove godine više nego nadoknadila porast nominalnih minimalnih plaća. Rumunjska je bila jedina iznimka, s minimalnom plaćom zamrznutom u siječnju, a povećanje je stupilo na snagu od srpnja 2026.
Čini se da je Direktiva EU-a o minimalnoj plaći bila faktor koji je potaknuo povećanje stopa u nekoliko država članica, pri čemu su neke koristile indikativne referentne vrijednosti povezane s prosječnim ili srednjim plaćama prilikom odlučivanja o svojim novim stopama minimalnih plaća.
Izvršni direktor Eurofounda Ivailo Kalfin ističe da se nakon godina u kojima su se vlade usredotočile na zaštitu radnika od visoke inflacije pozornost sve više okreće adekvatnosti minimalnih plaća i poboljšanju životnog standarda slabo plaćenih radnika.
Eurofoundov ovogodišnji pregled pokazuje da je politika minimalnih plaća u EU-u nakon nekoliko godina u kojima su povećanja prije svega pokušavala pratiti visoku inflaciju, sada sve više zemalja podiže minimalac kako bi ga približile određenom udjelu prosječne ili medijalne plaće.
Hrvatska je, zajedno s Češkom, u skupini s rastom od oko 8 posto. Za Hrvatsku je ključna brojka 1050 eura bruto mjesečno, koliko minimalna plaća iznosi u 2026., nasuprot 970 eura u 2025. To je povećanje od 80 eura. Eurofound posebno izdvaja Hrvatsku kao primjer zemlje u kojoj povećanje nije bilo samo odgovor na inflaciju, nego i pokušaj podizanja relativne minimalne plaće. Hrvatsko zakonodavstvo nema čvrsto propisanu referentnu vrijednost poput, primjerice, 50 posto prosječne ili 60 posto medijalne plaće, nego zahtijeva rast udjela minimalne u stvarnim plaćama. Pri određivanju iznosa za 2026. Vlada i stručno povjerenstvo ipak su se izrijekom pozvali na orijentire iz Direktive EU-a te na podatak da je minimalna plaća u 2024. dosegnula 54 posto prosječne brutoplaće.
Važno je i koliko ljudi minimalac stvarno prima. Prema podacima koje Eurofound objavljuje uz izvještaj, u Hrvatskoj je 2024. oko 70.000 radnika, odnosno četiri posto zaposlenih s punim radnim vremenom u pravnim osobama, primalo minimalnu plaću. Još otprilike četiri posto primalo je plaću do deset posto iznad minimalca. Za 2025. procjena je da je 4,7 posto zaposlenih s punim radnim vremenom primalo do tadašnjeg minimalca od 970 eura, a približno jednak udio bio je neposredno iznad njega, do 1020 eura. Drugim riječima, izravno zahvaćenih minimalcem nema iznimno mnogo, ali je skupina radnika čije su plaće vrlo blizu minimalcu otprilike jednako velika. Zato svako povećanje minimalne plaće stvara pritisak i na plaće neposredno iznad nje.
Eurofound upozorava upravo na taj učinak. Nacionalne minimalne plaće rastu brže od najnižih tarifnih plaća u brojnim kolektivnim ugovorima, pa se razmak između zakonskog minimuma i kolektivno ugovorenih osnovica smanjuje.
Bolja zaštita
To je povoljno za najslabije plaćene, ali istodobno sve je teže zadržati dovoljnu razliku u plaći za radnike s većim iskustvom, kvalifikacijama ili odgovornošću. U nekim sektorima kolektivno pregovaranje zato sve više uključuje dodatke i nenovčane pogodnosti. Za Hrvatsku je ta tema posebno relevantna jer je pokrivenost kolektivnim pregovaranjem daleko ispod cilja od 80 posto koji određuje Direktive. Eurofoundov profil navodi procjenu od 47 posto za 2023. Direktiva za zemlje ispod 80 posto traži akcijske planove za jačanje kolektivnog pregovaranja.
Hrvatska je pritom od 1. siječnja 2025. dodatno ojačala zakonsku zaštitu minimalne plaće. Više nije dopušteno kolektivnim ugovorom ugovoriti plaću ispod zakonskog minimalca jer je ranije postojala mogućnost spuštanja do 95 posto propisanog iznosa. Pri njegovu određivanju zakon sada izrijekom nalaže uzeti u obzir promjenu kupovne moći i inflaciju, kretanje plaća, zaposlenost i nezaposlenost, demografiju, produktivnost i opće stanje gospodarstva, uz posebnu pažnju niskoplaćenim djelatnostima i ranjivim skupinama.
Hrvatska je među članicama koje su posljednjih deset godina znatno ubrzale rast minimalne plaće i smanjile dio zaostatka prema razvijenijim članicama EU-a. Minimalac od 1050 eura bruto, rast od oko osam posto u 2026., više od 50 posto realnog rasta od 2016. te pozivanje na dostignutih 54 posto prosječne brutoplaće pokazuju pomak. Međutim, podatak da je približno jednako velik udio zaposlenih neposredno iznad minimalca kao i na samom minimalcu znači da buduća povećanja treba promatrati zajedno s rastom ostalih niskih i srednjih plaća, produktivnošću i kolektivnim pregovaranjem.
