Godinama govorimo o produženju turističke sezone, cjelogodišnjem turizmu, jačanju predsezone i posezone, avionskim linijama izvan srpnja i kolovoza, cikloturizmu, gastronomiji, kulturnom, zdravstvenom i sportskom turizmu. No kada se na kraju godine povuče crta, Hrvatska i dalje u većoj mjeri nego bilo koja druga zemlja Europske unije živi od dva mjeseca - srpnja i kolovoza.

Najnoviji Eurostatovi podatci za 2025. godinu to pokazuju gotovo brutalno jasno. Na razini cijele Europske unije u dva najprometnija mjeseca, a to su u svim članicama bili srpanj i kolovoz, ostvareno je 31,1 posto svih godišnjih turističkih noćenja. U Hrvatskoj - čak 54,5 posto. Drugim riječima, dok prosječna europska destinacija u dva udarna ljetna mjeseca ostvari nešto manje od trećine godišnjeg rezultata, Hrvatska tada napravi više od polovine rezultata cijele turističke godine. I nitko nam u Europi nije ni blizu. Iza Hrvatske su Bugarska s 43,4 posto i Grčka s 41,6 posto, a na potpuno drugom kraju je Malta, sa samo 21,9 posto godišnjih noćenja u srpnju i kolovozu, Njemačka sa 24 te Finska s 24,1 posto.

Razlozi sezonalnosti poznati su i Eurostat ih navodi vrlo jednostavno: klima i zemljopisni položaj, školski praznici, godišnji odmori i navike putovanja. Hrvatska pritom ima dodatni problem - golemi dio turističke ponude vezan je upravo uz klasični proizvod, sunce i more, te smještaj koji se aktivira prvenstveno tijekom nekoliko ljetnih mjeseci.

Koliko je razlika između zime i ljeta velika, još bolje pokazuje usporedba pojedinih mjeseci. U cijeloj Europskoj uniji u kolovozu 2025. ostvareno je 3,6 puta više noćenja nego u siječnju. U Hrvatskoj - 41,1 put više. Čak je i u Grčkoj, još jednoj izrazito mediteranskoj i sezonskoj destinaciji, razlika bila gotovo upola manja, odnosno 20,5 puta.

Jadranske razlike

Kada se s nacionalne razine spustimo na, primjerice, Zadarsku županiju, ovisnost o ljetnoj špici postaje još očitija. Podatci iz sustava eVisitor otkrivaju da se gotovo dvije trećine turističke godine odradi u 62 dana. Podatak je još dojmljiviji kada se usporede siječanj i kolovoz. U siječnju 2025. na području te županije evidentirano je nešto manje od 40 tisuća noćenja, a u kolovozu gotovo - pet milijuna. Kolovoški promet bio je 126 puta veći od siječanjskog.

Pritom valja napraviti važnu statističku ogradu. Eurostatovi podatci i podatci sustava eVisitor nisu potpuno ista statistička serija. eVisitor obuhvaća i segmente turističkog prometa koji ulaze u hrvatsku evidenciju svih kapaciteta, uključujući nekomercijalni smještaj, a europska se statistika temelji na harmoniziranoj metodologiji turističkog smještaja. Zbog toga se zadarskih 63,1 posto ne može potpuno mehanički uspoređivati s europskih 31,1 posto. No razmjeri koncentracije prometa unutar same Zadarske županije time ne postaju ništa manje zanimljivi. HTZ i sam navodi da njegovi mjesečni podatci proizlaze iz sustava eVisitor.

HINA

Posebno je zanimljiva usporedba s dvije druge velike jadranske regije. Istarska županija je 2025. ostvarila 30,31 milijun noćenja, gotovo dvostruko više od Zadarske. U dva glavna ljetna mjeseca ostvareno je 54,4 posto ukupnog godišnjeg prometa. To je i dalje izrazita sezonalnost, ali znatno manja nego u Zadarskoj županiji. Razlika između siječnja i kolovoza također je velika, no ne zadarskih 126 puta - kolovoz je bio približno 57 puta jači od siječnja. Slična je priča i na Kvarneru, odnosno u Primorsko-goranskoj županiji, gdje srpanj i kolovoz čine 56,9 posto godišnjeg rezultata - ponovno vrlo visok udio, ali gotovo šest postotnih bodova niži od zadarskog. Kolovoz je pri tome bio oko 47 puta prometniji od siječnja. I po tom pokazatelju razlika između Zadra i sjevernog Jadrana je golema. Usporedba tako daje prilično jasnu sliku: među tri velike jadranske turističke regije Zadarska županija daleko je najviše oslonjena upravo na srpanj i kolovoz.

USTUPLJENA

Slavonski poučak

Koliko ljetna sezonalnost nije nužnost svakog hrvatskog turizma, najbolje pokazuje Osječko-baranjska županija. Ona je tijekom 2025. ostvarila 330.204 noćenja, od čega 32.453 u srpnju i 28.251 u kolovozu. U dva glavna ljetna mjeseca tako je ostvareno tek 18,4 posto godišnjih noćenja. To je gotovo tri i pol puta manji udio nego u Zadarskoj županiji. Još je zanimljivije da razlika između zime i ljeta ondje nije ni približno dramatična. Osječko-baranjska županija u siječnju je imala 16.435 noćenja, a u kolovozu 28.251, odnosno kolovoz je bio tek 1,7 puta jači. To ne znači da Osijek i Baranja nemaju sezonske oscilacije ni da je siječanj nužno njihov najslabiji mjesec, ali vrlo jasno pokazuje potpuno drukčiju strukturu turističkog prometa od one na Jadranu. U brojkama to izgleda ovako: u Zadarskoj županiji srpanj i kolovoz nose 63,1 posto godine, na Kvarneru 56,9 posto, u Istri 54,4 posto, a u Osječko-baranjskoj županiji samo 18,4 posto.

Tu je i problem radne snage. Poslodavcu koji većinu prihoda ostvaruje tijekom desetak ljetnih tjedana teže je organizirati stabilno cjelogodišnje zaposlenje, a destinaciji koja izvan sezone ima znatno manje gostiju teško je održavati jednak broj otvorenih restorana, trgovina, turističkih sadržaja i drugih usluga. Zbog toga podatak o rekordnim ili gotovo rekordnim godišnjim noćenjima sam po sebi ne govori sve o uspješnosti destinacije. Hrvatska je 2025., prema eVisitoru, ostvarila više od 110 milijuna noćenja, od čega čak 104,6 milijuna na Jadranu. HTZ pritom upravo rast predsezone i posezone navodi među strateškim ciljevima hrvatskog turizma.

Zadarska županija, međutim, najbolje pokazuje koliko je do tog cilja još dug put. Pravo produženje sezone neće se vidjeti po tome imamo li u travnju ili listopadu nekoliko tisuća gostiju više nego godinu prije. Vidjet će se tek onda kada srpanj i kolovoz prestanu sami nositi gotovo dvije trećine cijele turističke godine.