Saborski zastupnici Mosta Zvonimir Troskot i Marin Miletić u srijedu su ustvrdili da trag opasnog otpada vodi do Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore (HGK) čiji su članovi i kompanije "na uskočkom protokolu" Cezar i Kemis Thermoclean.

"Trag cijelog otpadnog biznisa i slučaja Gospić nalazi se pod krovom još jedne državne institucije, a to je Hrvatska gospodarska komora. Posebno važno unutar HGK je Udruženje za sekundarne sirovine, skupljanje i za preradu čije su vodstvo i članovi zapravo kompanije koje se nalaze na uskočkom protokolu, od kojih su najvažnije Cezar i Kemis Termoclean'', kazao je Troskot na konferenciji za novinare održanoj ispred sjedišta HGK u Zagrebu.

Zastupnici Mosta zatražili su da se utvrdi jesu li i na koji način privatne tvrtke preko HGK-a utjecali na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, liberalizaciju prekograničnog prometa otpadom te stvaranje sustava koji je omogućio uvoz i nezakonito odlaganje otpada diljem Hrvatske.

Troskot: Istraga ne smije završiti na neposrednim izvršiteljima

"Istraga ne smije zaustaviti na neposrednim izvršiteljima, prijevoznicima i vlasnicima pojedinih odlagališta, nego mora obuhvatiti poslovne i institucionalne strukture unutar kojih je takav sustav mogao nastati", naglasio je Troskot.

„Ključno je pitanje je li HGK utjecala na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje je 2021. predložilo Ministarstvo na čelu s Tomislavom Ćorićem? Tim je izmjenama liberaliziran prekogranični promet otpadom, a danas umjesto povećane reciklaže imamo nova divlja odlagališta i opasni otpad na lokacijama u Gospiću, Benkovcu i drugim dijelovima Hrvatske“, kazao je.

Dodao je da treba istražiti i HGK-ovu digitalnu infrastrukturu te mehanizme preko kojih su se povezivali proizvođači, posrednici, prijevoznici i oporabitelji otpada.

''Treba ispitati je li takozvana digitalna komora, odnosno burza otpada, služila svojoj zakonskoj svrsi ili je preko nje razvijen sustav kojim je otpad završavao na nezakonitim odlagalištima. Ako su privatne tvrtke preko HGK-a imale savjetodavni utjecaj na Vladu, a istodobno poslovno sudjelovale u tokovima otpad, onda tu vezu treba temeljito istražiti“, istaknuo je.

Troskot je postavio i pitanje postoje li preko digitalne komore ili burze otpada zabilježene transakcije preko kojih su kompanije povezane s Josipom Šincekom (glavnim osumnjičenikom za ilegalno odlaganje 35.000 tona otpada u Gospiću i drugim lokacijama) poslovale s talijanskim kompanijama poput Stena, Zoffilli, Intercomerzio, Gifema, Soluzione Plastiche te tko nadzire tu otpadnu burzu i koju je ulogu u tom lancu imao HGK. 

Miletić: Andrej Plenković ne može se oprati od ove izdaje

Marin Miletić podsjetio je da se Most protivio usvajanju Zakona gospodarenja otpadom jer taj zakon, kako je rekao, omogućuje potpunu liberalizaciju tržišta i uvoz otrovnog otpada u Hrvatsku.

''Svaka država u Europi, nažalost, ima svoju mafiju, a u Hrvatskoj mafija ima državu. I zato cijelo vrijeme govorim, Andrej Plenković je 'capo di tutti capi'. Plenković je imenovao Mikulića, glavnog državnog inspektora koji je sudjelovao u organiziranju i dopuštao trovanje Hrvatske'', ustvrdio je Miletić.

Također je pozvao Državno odvjetništvo da istraži povezanost HGK-a, privatnih tvrtki, financijskih institucija i državnih dužnosnika.

Osvrnuo se i na ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak te tadašnje članice njezina Nadzornog odbora, aktualne ministrice Marije Vučković. Zatražio je da se ispitaju svi krediti i drugi financijski aranžmani odobreni tvrtkama povezanim s osobama obuhvaćenima istragama, kao i novčani tokovi između tvrtki.

Naglasio je da Most neće odustati od istraživanja odgovornosti za odlaganje opasnog otpada diljem Hrvatske.

''Spremamo nove informacije s kojima ćemo izaći u hrvatsku javnost i ne postoji sapun na ovome svijetu kojim se Andrej Plenković može oprati od ove izdaje'', ustvrdio je Miletić.

Miletić traži da se na Odbor za okoliš pozovu građanske inicijative iz Like

Saborski zastupnik Mosta i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Marin Miletić zatražio je u srijedu od predsjednice toga Odbora Dušice Radojčić da na sjednicu u četvrtak pozove predstavnike svih građanskih inicijativa s područja Like i Gospića.

Miletić je u molbi naglasio da predstavnici građanskih inicijativa s područja Like i Gospića već mjesecima javno upozoravaju na problem odlaganja opasnog otpada i moguće posljedice za zdravlje ljudi i okoliš.

"Smatram iznimno važnim da ti ljudi dobiju priliku govoriti pred Odborom, osobito zato što ih se predloženi zaključci predsjednika Republike za izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora izravno tiču", istaknuo je.

Podsjetio je i da se u jednom od predloženih zaključaka izrijekom govori upravo o predstavnicima građanskih inicijativa te se predlaže da ih primi Vlada Republike Hrvatske.

Upravo zato, dodao je, držim da je, prije plenarne rasprave u Hrvatskom saboru, nužno čuti i njihov stav o predloženim zaključcima.

Podsjetio je da na plenarnoj sjednici predstavnici građanskih inicijativa nemaju mogućnost neposredno sudjelovati u raspravi i iznijeti svoja iskustva, saznanja i prijedloge, dok im sjednica nadležnog saborskog Odbora pruža upravo takvu mogućnost.

"Hrvatski sabor predstavlja hrvatske građane i njima odgovara. Stoga, kada raspravljamo o pitanju koje se izravno tiče njihova zdravlja, sigurnosti, vode, tla i budućnosti kraja u kojem žive, najmanje što možemo učiniti jest omogućiti njihovim predstavnicima da pred nadležnim Odborom kažu što misle o predloženim zaključcima i što očekuju od državnih institucija", poručio je te uputio  zamolbu da im se zbog kratkoće vremena i važnosti teme, poziv na sutrašnju sjednicu Odbora uputi žurno.