Vrhunac je sezone, a na Jadranu borave milijuni turista. Prepune plaže, pojačani brodski promet i sidrenje barki u plitkim uvalama povećavaju količine otpadnih voda i otpada, dok buka motora, rasvjeta i oštećenja morskog dna stvaraju dodatno opterećenje za more koje se već ionako zagrijava pod utjecajem klimatskih promjena. Sva ta djelovanja preklapaju se i slabe otpornost morskih ekosustava, a njihov kumulativni učinak ima ozbiljnije posljedice od svakog pojedinačnog pritiska, upozoravaju znanstvenici Instituta “Ruđer Bošković”.

Kumulativni učinak

Upravo je zbog toga pokrenut međunarodni projekt MIRAMAR, u kojem znanstvenici iz šest mediteranskih zemalja - Francuske, Grčke, Španjolske, Italije, Albanije i Hrvatske - pokušavaju razumjeti kako se različiti ljudski i klimatski utjecaji preklapaju te što njihov zbroj znači za morska staništa i organizme koji u njima žive. Cilj je razviti znanstveno utemeljene mjere zaštite i obnove prilagođene stvarnom stanju pojedinog područja.

Dr. sc. Mia Knjaz

IRB

- Svjesni smo da čovjek na različite načine djeluje na morske ekosustave i da je to djelovanje često štetno. Međutim, klimatske promjene, buka, svjetlosno onečišćenje, kemijska onečišćivala, invazivne vrste i morski otpad ne djeluju pojedinačno. Morski organizmi izloženi su većem broju pritisaka istodobno, a njihov zajednički učinak moramo bolje razumjeti - objašnjava suradnica na projektu, dr. sc. Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora IRB-a. Zaštita mora često je usmjerena na pojedinačni problem, primjerice otpad, oštećenje morskog dna ili nestanak određene vrste. No rješavanje jednog problema nije dovoljno ako se istodobno događaju kumulativni pritisci kao što su zagrijavanje mora, kemijsko onečišćenje, buka i invazivne vrste.

Znanstvenici će u sklopu projekta mjeriti razne parametre, od temperature do saliniteta i pH-vrijednosti mora. Također, istraživat će mikroplastiku u morskoj vodi, sedimentu i na plažama, pratiti biljne i životinjske vrste, osobito pojavu invazivnih vrsta, te bilježiti razine podvodne buke, svjetlosnog onečišćenja i prisutnosti kemijskih onečišćivala. Povezivanjem tih podataka pokušat će utvrditi koji se pritisci pojavljuju zajedno, koliko su snažni i kako njihov zbroj utječe na pojedina staništa.

Dijagnoza pa mjere

- Pristup možemo usporediti s medicinom. Prije nego što odredi terapiju, liječnik mora postaviti dijagnozu, a isto vrijedi i za more - objašnjava Mia i dodaje kako najprije teba utvrditi u kakvom je stanju okoliš, koji su pritisci prisutni i kako djeluju zajedno, a tek tada odabrati mjeru koja može dati rezultate.

Cilj projekta MIRAMAR nije samo zabilježiti probleme, već razviti i rješenja temeljena na prirodi, odnosno mjere koje se oslanjaju na procese već prisutne u zdravom ekosustavu. Umjesto da se obala automatski štiti novim umjetnim strukturama, negdje će bolje rješenje biti obnova prirodnog staništa koje već ublažava valove, učvršćuje morsko dno i pruža prostor za život drugim vrstama. Riječ je o obnovi livada morskih cvjetnica, oaza bioraznolikosti u kojima brojne životinje i biljke pronalaze hranu, zaklon i prostor za razmnožavanje. Po svojoj se ulozi mogu usporediti sa šumama na kopnu jer za njih vrijedi isto pravilo: kada šuma nestane, ne nestaju samo stabla, nego i čitave biljne i životinjske zajednice koje o njima ovise.

Istraživanja se provode na devet područja Sredozemlja, uključujući zapadnu obalu Istre. Projekt koordinira Sveučilište u Sieni, odnosno njegov tim Plastic Busters, započeo je u travnju 2025. i traje do kraja 2027. godine.