ilustracija
Hrvatski mladi najkasnije u EU-u napuštaju roditeljski dom - prosječno tek s 31,5 godina
Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan mladih koji je uspostavljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1999., a prvi put obilježen je 2000. Datum 12. kolovoza postao je simbol posvećenosti međunarodne zajednice stvaranju politika i programa koji podupiru mlade i njihove specifične potrebe. Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana mladih - "Različiti konteksti, zajedničke težnje" ističe da mladi, bez obzira na različite životne okolnosti, dijele slične težnje prema kvalitetnijem obrazovanju, boljim prilikama za zapošljavanje i većoj uključenosti u društvo.
Državni zavod za statistiku ovogodišnji je Dan mladih obilježio brojnim podacima vezanim uz mlade u Hrvatskoj i Europi pa tako kažu da su, prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH iz 2021. godine osobe u dobi od 15 do 29 godina činile 15,8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, odnosno da je svaki šesti stanovnik pripadao skupini mladih. Prije 20 godina svaki je peti stanovnik Hrvatske bio u dobi od 15 do 29 godina starosti.
Europski prosjek u 2025. godini je 16,4 posto a najmanji udio mladih u ukupnom broju stanovnika ima Bugarska s 13,7 posto dok najveći udio ima Danska s 19 posto mladih. Hrvatska je s udjelom mladih od 16,2 posto ispod prosjeka EU27.
Prema podacima za 2025., mladi u Hrvatskoj u prosjeku roditeljski dom napuštaju s 31,5 godina i to je u odnosu na ostale članice EU-a najkasnije. Uz Hrvatsku pri vrhu su još Grčka i Slovačka, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s prosječno 30,9 godina, te Španjolska i Italija, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s 30,2 godine. O tome govori i podatak da u Hrvatskoj čak 89,1 posto osoba u dobi od 16 do 29 godina živi zajedno s roditeljima, što je najviši udio u Europskoj uniji.
Jedan od prvih koraka prema samostalnijem životu za mnoge mlade jest pronalazak posla. Podaci pokazuju da je od 2015. do 2025. stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina porasla i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj. Na razini Europske unije povećala se s 44,7 posto u 2015. na 49,1 posto u 2025. Još izraženiji pomak vidi se u Hrvatskoj, gdje je stopa zaposlenosti mladih u istom razdoblju porasla s 35,5 posto na 43,6 posto. S druge strane, stopa nezaposlenosti u istom je razdoblju pala i na razini Europske unije i na razini Hrvatske. Stopa nezaposlenosti na razini Europske unije u 2015. bila je 17,6 posto te se u 2025. smanjila na 11,7 posto. Kada govorimo o Hrvatskoj, taj je pad nešto značajniji: s visokih 29,8 posto u 2015. na 12,7 posto u 2025.
Što se pak tiče iseljavanja podaci pokazuju kretanje tog trenda u posljednjim godinama. Od ukupno 37.485 osoba koje su se u 2025. odselile iz Hrvatske, njih 11 232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini 30 posto svih odseljenih osoba. Znači skoro svaka treća odseljena osoba iz Hrvatske lani je bila u dobi od 15 do 29 godina. Deset godina prije mladi su činili 27,4 posto ukupnog broja odseljenih osoba.
Hrvatska u odnosu na ostale zemlje EU-a jako dobro stoji u obrazovanju mladih. Prema podacima za 2025., u Hrvatskoj je među osobama u dobi od 20 do 29 godina samo 2,7 posto onih kojima je osnovnoškolsko obrazovanje najviše završeno obrazovanje, dok prosjek Europske unije iznosi 13,6 posto.
Visok je udio mladih s najvišim završenim srednjoškolskim obrazovanjem. Na razini Europske unije taj udio iznosi 54,1 posto, a u Hrvatskoj doseže 70 posto. Kada je riječ o visokom obrazovanju, u Hrvatskoj taj udio iznosi 27,3 posto, u usporedbi s 32,3 posto koliko iznosi na razini Europske unije.
Statistika o mladima nisu samo brojevi, nego i prilika da bolje razumijemo generaciju koja će svojim znanjem, iskustvima i odlukama oblikovati nadolazeće godine.
Stoga, ulaganje u mlade nije samo ulaganje u njihovu budućnost, nego i u razvoj cjelokupnog društva.
