Dugotrajna izloženost stanovnika Gospića teškim metalima i mikroplastici iz tona ilegalno odloženog otpada imat će svoje posljedice po zdravlje građana, potvrđuju stručnjaci. Riječ je o teškim metalima - bakru, cinku, olovu i antimonu, za koje je utvrđeno da su na odlagalištu otpada prisutni u koncentracijama višestruko većima od zakonski dopuštenih, te mikroplastici i nepropisno odloženom medicinskom otpadu, što je s medicinske strane ozbiljan razlog za zabrinutost.

Stručnjaci upozoravaju da kronična izloženost takvim onečišćivačima može imati posljedice i za ljudsko zdravlje i za prirodne ekosustave. Kako je ilegalno odlaganje otpada na području Gospića počelo još 2022. godine, dugotrajna izloženost okolnog stanovništva toksičnim tvarima je evidentna, a razmjere njihovog širenja tek treba utvrditi.

Voda i tlo

Svi se ovi elementi smatraju potencijalno toksičnima kada se u okolišu ili organizmu nalaze u previsokim koncentracijama, kaže nam prof. dr. Marin Glad, voditelj Odjela za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

- Svaki kemijski spoj ima svoju granicu iznad koje može izazvati štetne učinke. Zato postoje maksimalno dopuštene koncentracije. Ako je izloženost ispod tih vrijednosti, smatra se da pri dugotrajnom kontaktu ne bi trebalo doći do značajnih posljedica. Međutim, kada su koncentracije iznad dopuštenih, tada je za očekivati određene učinke na zdravlje ljudi, ali i na okoliš, osobito ako govorimo o onečišćenju voda ili tla, objašnjava. Ako se stanovništvo nalazi u području u kojem je moguće višegodišnje izlaganje takvim tvarima, tada se govori o kroničnom izlaganju. Dvije godine svakako predstavljaju kronično izlaganje. U takvim situacijama može se očekivati da će kod osoba koje su kontinuirano izložene, primjerice kroz vodu ili druge puteve unosa, postojati određeni zdravstveni učinci - kaže Glad.

Metali se mogu širiti različitim putovima, od ispiranja u dublje slojeve tla, odnosno podzemne vode, preko površinskog otjecanja kojim kontaminirane čestice dospijevaju u potoke, rijeke ili jezera, a u konačnici i more pa do raznošenja putem čestica prašine ili izravnim kontaktom ljudi ili životinja s kontaminiranim tlom.

Od metala koji se najčešće povezuju s onečišćenjem tla, najveću zabrinutost izaziva olovo, čija dugotrajna izloženost može uzrokovati oštećenja živčanog, bubrežnog i krvožilnog sustava, pri čemu su posebno osjetljive skupine djeca, trudnice i kronični bolesnici. Bakar i cink esencijalni su elementi potrebni za normalno funkcioniranje organizma u malim količinama, no pri povišenim koncentracijama mogu imati štetne učinke. Dugotrajna izloženost visokim razinama bakra može dovesti do oštećenja jetre i probavnih smetnji, dok prekomjerna izloženost cinku može uzrokovati poremećaje metabolizma drugih esencijalnih minerala i probavne tegobe, objašnjava prof. Glad. Antimon pak može izazvati nadražaj dišnog sustava, kože i očiju te povećati rizik od razvoja bolesti krvožilnog, probavnog i dišnog sustava.

Josip Mikacic/PIXSELL

Neistražen utjecaj

Naš sugovornik naglašava da sama prisutnost povišenih koncentracija metala u tlu ne znači nužno i neposredan zdravstveni rizik, već je za procjenu stvarne opasnosti potrebno utvrditi postoji li izloženost ljudi putem izravnog kontakta s tlom, udisanja prašine, konzumacije kontaminirane hrane ili pitke vode.

Velike količine mikroplastike ilegalno odložene u Gospiću također će imati svoju cijenu po zdravlje stanovništva. Mikroplastika je novi onečišćivač koje zabrinjava znanstvenike, a čiji utjecaj nije u potpunosti istražen. Ona može prolaziti kroz biološke barijere, uključujući placentarnu i krvno-moždanu barijeru, ističe voditelj Odjela za zdravstvenu ekologiju, no dodaje kako sama plastika nije jedini problem.

- Mikroplastika može na svojoj površini prenositi različite kemijske spojeve, ali i patogene mikroorganizme. Drugim riječima, njezin potencijalni štetni učinak nije samo posljedica same plastike, nego i svega što se na njoj može nalaziti - objašnjava.

Na površini mikroplastike mogu se, naime, zadržavati različite bakterije, uključujući i one koje predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje.

- Na plastici se mogu zadržati brojni mikroorganizmi, uključujući streptokok, Escherichiju coli ili druge patogene bakterije. Plastika je pogodna površina na koju se mikroorganizmi mogu vezati, a njihov unos tada nije povezan samo s plastikom, nego i s onime što ona prenosi - navodi prof. dr. Glad.

Kad je pak riječ o nepropisnom zbrinjavanju medicinskog otpada, rizik za zdravlje ljudi je neupitan. Svako ilegalno odlaganje otpada nosi određene rizike, no kod medicinskog otpada oni su posebno izraženi.

- Kod medicinskog otpada najveću opasnost predstavljaju patogeni mikroorganizmi, a ovisno o vrsti otpada mogu biti prisutni i različiti kemijski spojevi - upozorava.

Zaključuj da nije sav medicinski otpad opasan, ali se procjenjuje da približno 15 do 20 posto ukupno nastalog medicinskog otpada čini opasni infektivni otpad, oštri medicinski predmeti, citotoksični i farmaceutski otpad te otpad koji sadrži opasne kemikalije ili teške metale.