Požari koji ovoga ljeta zahvaćaju Portugal, Španjolsku, Francusku, Grčku i Tursku još jednom pokazuju koliko su ljetne sezone postale zahtjevne za vatrogasce diljem Europe. Hrvatska nije iznimka, no u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici ističu da sustav u vrhunac sezone ulazi dobro pripremljen, s dodatnim snagama na priobalju, modernijom opremom i iskustvom stečenim na brojnim velikim intervencijama.

Visoke temperature, dugotrajna sušna razdoblja i ekstremne vremenske pojave postali su sastavni dio ljeta. Istodobno se povećava opasnost od požara otvorenog prostora, a vatrogasci su, osim gašenja požara, sve češće angažirani i na sanaciji posljedica olujnih nevremena, poplava i drugih izvanrednih događaja, rekao je za naš list glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Da uspješna protupožarna sezona nije rezultat samo iskustva nego i detaljnog planiranja, potvrđuju pripreme koje počinju mjesecima prije dolaska visokih temperatura. Osim administrativnih priprema, organiziraju se zajedničke vježbe, provjeravaju planovi postupanja i dodatno usklađuje rad svih službi koje sudjeluju u velikim intervencijama. Cilj je da u slučaju požara ili druge krizne situacije svaka sastavnica sustava može reagirati brzo i koordinirano.

Na području priobalja tijekom ljeta djeluju četiri intervencijske vatrogasne postrojbe, 38 javnih vatrogasnih postrojbi, 1268 profesionalnih vatrogasaca te čak 282 dobrovoljna vatrogasna društva s više od 4500 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca. Ove je godine odobreno i zapošljavanje do tisuću sezonskih vatrogasaca, a dodatne snage iz kontinentalne Hrvatske raspoređene su na 22 lokacije uz obalu.

- Sustav je organiziran tako da se, prema potrebi, u vrlo kratkom roku mogu formirati izvanredne dislokacije. Upravo se to pokazalo tijekom velikog požara na Korčuli, kada su na teren brzo upućene dodatne snage i vozila iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Takav model nije rezerviran samo za požare, isti princip primjenjivan je tijekom velikih poplava u županjskoj Posavini, kao i nakon potresa u Zagrebu te na području Sisačko-moslavačke županije - kazao je Tucaković.

Važnu ulogu i ove će godine imati protupožarni zrakoplovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Na raspolaganju je šest kanadera CL-415 i šest Air Tractora AT-802, a za prijevoz vatrogasaca i opreme koristi se helikopter Mi-171Sh. U izviđanju i ranom otkrivanju požara pomažu i dronovi te izviđački zrakoplov Pilatus PC-9.

Rad svih snaga koordinira Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama, gdje se u stvarnom vremenu prate informacije s terena i odlučuje o rasporedu zračnih i kopnenih snaga. Time se znatno skraćuje vrijeme reakcije. Premda je hrvatski sustav dobro organiziran, ovogodišnja situacija u Europi pokazuje koliko požarne sezone mogu biti zahtjevne.

- Ova bi sezona mogla donijeti negativne rekorde zbog golemih požara u Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj, a posljednjih dana gori i u Grčkoj te Turskoj. Dugotrajna suša i snažni toplinski valovi isušuju raslinje, a dovoljno je tek malo ljudskog neopreza da situacija preraste u katastrofu - upozorio je Tucaković.

Dodao je kako vatrogascima posao otežavaju i zapuštene poljoprivredne površine, neodržavane okućnice te nedostatak novih protupožarnih prosjeka i putova, a velik broj požara i dalje nastaje zbog ljudskog nemara.

Posljednjih godina nastavlja se obnova voznog parka i nabava nove opreme. Hrvatski vatrogasci raspolažu s više od 5200 vozila, 102 plovila i 46 dronova, a ove godine u sustav stiže još 78 novih vozila za gašenje šumskih požara, kao i više od deset tisuća kompleta osobne zaštitne opreme. Ipak, u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici naglašavaju kako je najveća vrijednost sustava više od 151.000 članova, među kojima su profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, mladež, veterani i pričuvni članovi.