Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., na Kninskoj tvrđavi hrvatski branitelji razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu, koja je simbolizirala oslobođenje Knina, ali i drugih okupiranih hrvatskih područja te kraj višegodišnje srpske pobune i agresije.

Knin, središte srpske pobune od kolovoza 1990., oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, ključne operacije Domovinskog rata. Počela je u svitanje 4. kolovoza i u  85 sati, koliko je trajala, promijenila tijek Domovinskog rata, Hrvatskoj donijela mir, omogućila povratak prognanika, dovela do Daytonskog sporazuma.

Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već je više od tri desetljeća jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede u Domovinskom ratu te središnji čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

Trojica Puma koji su skinuli srpsku zastavu

Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, s jarbola na Kninskoj tvrđavi, između 9, 30 i 10 sati, skinuli su srpsku zastavu. Na jarbol su se među prvima popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić, a zbog zapetljanog mehanizma veliki hrvatski barjak nisu mogli odmah podignuti na jarbol nego su ga razvili preko zidina tvrđave. Zastava je potom postavljena na jarbol, a dan poslije, prilikom dolaska u oslobođeni Knin, dočekala je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.

Originalna hrvatska zastava podignuta na Kninskoj tvrđavi u kolovozu 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.

Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove je godine uz izvođenje hrvatske himne najavila zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega su uslijedili počasni plotuni.

Središnja svečanost održana je se na stadionu NK Dinara, odakle su okupljeni putem videoveze pratili podizanje zastave. Nazočnima su se obratili predstavnici državnog vrha, čitana je povjesnica vojno-redarstvene operacije Oluja i imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji.

Na Kninskoj tvrđavi postrojilo se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje u Oluji, nakon čega je uslijedio prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Od balvan-revolucije do poraza

Početak rata na kninskom području veže se uz tzv. balvan-revoluciju u kolovozu 1990., kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv nove hrvatske vlasti izabrane toga proljeća na prvim višestranačkim izborima nakon desetljeća komunističke vlasti.

Tijekom 1991. ta je pobuna prerasla u otvoreni oružani sukob, potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom, a Knin je postao političko i vojno središte "samoproglašene Republike Srpske Krajine".

Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano iz grada, koji je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do vojno-redarstvene operacije Oluja i njegova oslobađanja 5. kolovoza 1995.

Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza te godine napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, a u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranog teritorija Republike Hrvatske.

Zbog strateškog i simboličkog značaja Knina njegovo je oslobađanje postalo ključni trenutak Oluje. Proces uspostave teritorijalne cjelovitosti države dovršen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.

Operacija je trajala 85 sati, a u njoj je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja.

Sudjelovalo je gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, poginula su 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.

Milanović: Dobro je da od branitelja možemo čuti što se događalo

Predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je u srijedu, na obilježavanju 31. obljetnice VRO "Oluja", ulogu branitelja i važnost svjedočenja onih koji su sudjelovali u takvim operacijama, dok je za budućnost Hrvatske vojske istaknuo potrebu da se okrene izazovima novih vremena.

U prigodnom govoru na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, predsjednik je pozdravio praksu koja je uvedena 2012. godine da se na svečanosti u ime branitelja, obrati branitelj.

"Ta praksa traje do danas i jako je dobra jer se u stvari od branitelja, onih koji su sudjelovali u tim operacijama, najtočnije i najvjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije, može čuti što se događalo. Svi mi ostali smo dopuna", naveo je Milanović, izrazivši zahvalnost svim braniteljima i njihovim obiteljima.

Predsjednik se osvrnuo i Hrvate u Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako je to bio "zajednički rat braće po oružju, neodvojiv jedan od drugoga".

 "Hrvatski narod u BiH u tim je godinama rata vodio zajednički rat s hrvatskim narodom u Hrvatskoj. Neizazvan, nametnut, težak, neperspektivan tih godina, bez pomoći, čak i bez ozbiljnije verbalne pomoći, a kamoli materijalne pomoći", naveo je.

Ne trebamo se previše baviti drugima

Pri tome je podsjetio kako je mirovni proces i mir u BiH, odnosno Daytonski sporazum, potpisan nakon intervencije Hrvatske vojske koja je dogovorena s američkim saveznicima, napomenuvši kako je istina važna.

Naveo je i kako nam nacionalni interesi nalažu da gledamo sebe, a da prema drugima budemo lojalni i pristojni, ako je to moguće, te da se ne bavimo previše drugima.

U tom kontekstu osvrnuo se na Srbiju i izjave njihovih predstavnika, istaknuvši kako "cijelo vrijeme slušamo jedno te iste besmislice i reviziju povijesti".

"Povijest je vrsta interpretacije koja može biti poštenija ili nepoštenija. Nekako vjerujem da je naša interpretacija povijesti poštena, ali opet, ja sam subjektivan - ja sam predsjednik Hrvatske, ja sam Hrvat. I nije nužno da svatko povijest vidi na isti način, ali isto tako mislim da ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava, dolazit će cijelo vrijeme", ocijenio je Milanović.

Međutim, dodao je, trebamo se baviti onime što se događa u materijalnoj sferi, odnosno naoružavanju, jer to utječe na našu sigurnost.

"Kad se Srbija naoružava uz pomoć i direktnu asistenciju nekih od naših formalnih ili neformalnih saveznika, moramo se pitati je li to poštena igra, koliko nas to košta, koliko će nas još koštati", ocijenio je. 

U kontekstu izdvajanja za obranu, Milanović se osvrnuo na tzv. Fergusonovo pravilo, koje kaže da je vrijeme za oprez kada se kamate na javni dug države izjednače s novcem koji država daje za obranu, istaknuvši kako je Hrvatska prešla tu granicu, kao i Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija, Italija, dok još Njemačka nije.

Naveo je kako moramo postavljati pitanje što znači izdvajati pet posto BDP-a za obranu, ako trenutačno izdvajamo dva posto, što je više nego ikad i, dodao je, skoro dovoljno.

"Taj novac neće ići u, sad ću biti stereotipan, škole, vrtiće, javnu potrošnju, javni standard, kvalitetnija sveučilišta, ići će u njemačko, francusko i američko oružje. Zašto? To su pitanja koja imamo pravo i obavezu javno postaviti jer udaraju na naš džep", napomenuo je predsjednik.

Znači li to da sam dva i pol puta jači ili da sam samo toliko više novaca potrošio, dodao je.

Vojska se mora okrenuti izazovima novog vremena

U kontekstu ratova koji se sada vode, ruske agresije na Ukrajinu i napada SAD-a i Izraela na Iran, predsjednik se osvrnuo i na probleme u energetici koji će doći na naplatu, te poručio kako su naše sposobnosti jedino bitno pitanje, odnosno na što smo potrošili i kako smo to integrirali, a ne koliko.

Govoreći o obrani, istaknuo je kako je Hrvatska posebna jer je jedina država u EU i u NATO-u čiju vojsku vode ljudi koji su prije 30 godina bili u pravoj borbi. Nijedan načelnik Glavnog stožera nijedne NATO države nije vodio bojnu u napadu, dok naš načelnik Tihomir Kundid jest, istaknuo je Milanović, dodavši kako zato ima njegovo povjerenje.

"On je zadnji te vrste. Kada ode u mirovinu, po zakonu i Ustavu, sljedeći načelnik Glavnog stožera, više po zakonitosti i sili godina i biologiji, neće biti takav čovjek. Bit će netko novi", napomenuo je predsjednik. 

A vojska, dodao je, ako želi biti žilava, otporna, ako želi nastaviti biti pobjednička, mora okrenuti glavu sa starih ratova i manje-više zaboraviti kako je to izgledalo i okrenuti se improvizaciji i izazovima novog vremena.

"To nisu samo sustavi o kojima svi mi pričamo, to su neki drugi modeli, asimetrični, davidovski protiv Golijata načini borbe, i tu nećemo ići dalje samo potrošnjom, koju treba pozdraviti jer bez potrošnje i ulaganja nema ničega, nego i promišljanjem, skepsom", poručio je Milanović.

Jandroković: Danas nam sudbinu ne kroje drugi, Oluja je bila legitimna akcija

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sa svečanosti obilježavanja 31. obljetnice Oluje poručio je da smo danas, zahvaljujući Domovinskom ratu, snažna i žilava država čiju sudbinu ne kroje drugi i istaknuo da nitko ne može osporiti povijesnu činjenicu da je VRO „Oluja“ bila legitimna oslobodilačka akcija.

„Danas smo snažna i žilava država, članica Europske unije i NATO-a, dio schengenskoga prostora i europodručja. Energetski smo relevantniji nego ikad. Nismo država čiju sudbinu kroje drugi nego akter koji preuzima odgovornost i svojim glasom pridonosi oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti. To je realnost koja ne bi bila moguća bez pobjede ostvarene u Domovinskom ratu. Duboko je pogrešno te dosege banalizirati ili bagatelizirati”, poručio je Jandroković u govoru na svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“. 

Danas, tri desetljeća nakon Oluje, protok vremena nam pomaže osvijestiti razmjere hrvatske pobjede. Od tog pobjedničkog kolovoza 1995. do današnje Hrvatske prevalili smo put koji se mnogima mogao činiti nedostižnim, ali hrvatski je čovjek pokazao što može učiniti – slobodan i lišen okova i mraka jednoumlja, rekao je šef parlamenta, istaknuvši da su hrabrost i spremnost na žrtvu hrvatskih branitelja omogućile stvaranje neovisne države. 

Kazao je i da je VRO Oluja bila neprijeporno pravedna i legitimna oslobodilačka akcija te odao počast svima koji su nosili teret obrane Hrvatske u Domovinskom ratu, položili živote za domovinu te njihovim obiteljima. Ustvrdio je da nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu, koliko god se neki trudili, i u našem susjedstvu, ali, nažalost, i u Hrvatskoj.

Sjećajući se i danas te pobjede bez premca, ujedno potvrđujemo našu predanost vrijednostima koje je hrvatski narod obranio u Domovinskom ratu - slobodi, miru, domoljublju i političkom pluralizmu, tako dugo zatomljenima kroz desetljeća totalitarizama. Te vrijednosti, za koje smo se nedvojbeno odredili 1990. godine, obranjene su zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri hrvatskoga naroda u vlastitu državu, zajedništvu hrvatskih branitelja i zahvaljujući mudrosti tadašnjega političkog vodstva, predvođenog prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, naveo je.

Naglasio je da su te vrijednosti postale najčvršćim temeljima moderne Hrvatske i zato je na našoj generaciji da čuva istinu o Domovinskom ratu.

Važna uloga hrvatskih povjesničara

Ukazao je i na iznimno važnu ulogu hrvatskih povjesničara, kojima treba dati punu potporu u objektivnom istraživanju, naročito kada je u pitanju hrvatska povijest 20. stoljeća, koju se, upozorio je, nerijetko tumačilo sa snažnim ideološkim predznakom, vrlo zlonamjerno, tendenciozno, često suprotno hrvatskim interesima, za tuđi račun, vođeno ciljevima kojima istina nije bila na prvom mjestu.

„Pritom se selektivno rehabilitiralo neke zločine i skupine zločinaca, namjerno zanemarujući činjenicu da je hrvatski narod bio žrtva ne samo velikosrpske agresije već i dvaju totalitarizama – i ustaškog i komunističkog”, kazao je, naglasivši da bilo kakve pokušaje nametanja neistina moramo znati prepoznati i tome se odlučno, smireno, dostojanstveno i argumentirano suprotstaviti.

Ako to ne učinimo, ocijenio je, ni najsvjetlije stranice hrvatske povijesti, poput Oluje, neće biti sigurne od podmuklih pokušaja iskrivljavanja činjenica, od onih koji i danas osporavaju legitimitet hrvatske države i kojima nije u interesu istina. No, nama je njihov cilj više nego jasan, a to je pokušaj izbjegavanja vlastite odgovornosti za ono što se događalo, ali i možebitna priprema za nekakve buduće sukobe, istaknuo je.

Domovinski rat nas je naučio da mir nikada nije nešto što se podrazumijeva

Naglasio je da nas je iskustvo Domovinskog rata naučilo da mir nikada nije nešto što se podrazumijeva i sloboda sa sobom nosi odgovornost koju svaka generacija mora iznova opravdavati.

Hrvatski branitelji obranili su našu državu, ne zato da živimo od veličine njihove pobjede, nego da na njezinim temeljima stvaramo nove uspjehe u znanosti i obrazovanju, u gospodarstvu i inovacijama, odgovornom upravljanju, jačanju institucija, očuvanju nacionalnog identiteta i tradicije, brizi za hrvatski narod, gdje god živio,  i u stvaranju društva u kojem će svaki čovjek moći dostojanstveno živjeti, kazao je.

Smatra da je to posebno važno imati na umu dok se svijet u kojem živimo neprestano usložnjava, a rat je ponovno blizu, u našem širem susjedstvu. Dodao je da i drugi izazovi postaju kompleksniji, od hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada do rastuće energetske i gospodarske neizvjesnosti, migracijskih i klimatskih šokova te elementarnih nepogoda.

„U takvim okolnostima Hrvatska mora ostati snažna, sigurna, demokratska. Treba ostati pouzdan saveznik i odgovorna članica europske i euroatlantske zajednice. Pritom, uvijek primarno vodeći računa o vlastitim nacionalnim interesima i interesima našeg naroda”, istaknuo je.

Jandroković je pozvao da duh zajedništva koji je Hrvatska pokazala prije 31 godinu, kao i osjećaj odgovornosti i samopouzdanje zadržimo i danas kako bismo ostvarivali nova postignuća u miru. 

„Zato 5. kolovoza nije samo uspomena na veličanstvenu pobjedu, nego i podsjetnik na to koliko možemo ostvariti ako ostanemo vjerni vrijednostima koje su nas dovele do slobode. Ako ispravno vrednujemo vlastitu snagu i potencijale. I ako njegujemo zajedništvo i vjeru koja nas je kroz stoljeća očuvala”, ocijenio je Jandroković, pridruživši se čestitkama za današnje praznike.

Plenković: Oluja je bila veličanstvena, zakoni u korist 200 tisuća branitelja

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu kako nas operacija Oluja podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkog cilja, zahvalio je hrvatskim braniteljima i najavio zakonske izmjene koje će obuhvatiti 200 tisuća branitelja.

Podsjećajući na snažno zajedništvo koje je pratilo Oluju, naglasio je kako ćemo na tom zajedništvu nastaviti graditi zemlju u kojoj će naša djeca ostajati, zasnivati obitelji, stvarati i uspijevati.

 „Hrvatsku koja poznaje svoju povijest, vjeruje u vlastite sposobnosti i s optimizmom gleda prema budućnosti“, rekao je premijer na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice VRO Oluja.

Zahvalio je hrvatskim braniteljima za doprinos u Oluji i u obrani domovine u Domovinskom ratu.

„Prije 31 godinu nad Kninom ste podigli hrvatsku zastavu i ostvarili san naraštaja koji su vjerovali u slobodnu Hrvatsku, danas pod tom istom zastavom odajemo priznanje veličini vašega povijesnog podviga“, rekao im je.

 Naglasio je i kako za hrvatski narod nema većega dara ni svetijeg nasljeđa od slobode koju su branitelji izborili.

Uvodi se dodatak uz braniteljsku mirovinu, rastu najniže mirovine 

 Naveo je i kako Vlada svoju zahvalnost ne iskazuje samo riječima, nego i konkretnom brigom za dostojanstvo hrvatskih branitelja, te za jesen najavio zakonske izmjene u korist hrvatskih branitelja.

 Vlada će, rekao je, Hrvatskom saboru uputiti izmjene dvaju zakona kojima će uvesti dodatak uz mirovinu, čiji će iznos ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske.

 Pravo na taj dodatak imat će svi umirovljeni hrvatski branitelji, neovisno o tome jesu li mirovinu ostvarili prema općem, braniteljskom ili drugom posebnom propisu.

 Prema istom kriteriju povećat ćemo i najniže braniteljske mirovine, rekao je Plenković.

 Najavio je kako će Vlada, nakon što je 2017. i 2022. ukinula dva ranija smanjenja, ukinuti  posljednje preostalo smanjenje mirovina pripadnika vojske, policije i drugih ovlaštenih službenih osoba, uvedeno 2002. godine.

„Tim ćemo izmjenama obuhvatiti oko 200 tisuća hrvatskih branitelja i  za njih godišnje izdvojiti dodatnih 100 milijuna eura“, naveo je premijer.

Oluja je bila veličanstvena pobjeda 

 Govoreći o značenju Oluje, istaknuo je kako je to bila veličanstvena pobjeda koja je promijenila tijek hrvatske povijesti, a potom omogućila mir u Bosni i Hercegovini i reintregraciju hrvatskog Podunavlja.

Oluja je, kazao je, legitimna oslobodilačka operacija u kojoj su hrvatski branitelji, vojnici i policajci, pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana, oslobodili velik dio okupiranog teritorija i omogućili povratak prognanika njihovim domovima.

''Oluja je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu", podsjetio je premijer.

 Naglasio je i kako je nakon Oluje obavljena i uspješna, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je Hrvatska dovršila proces svoje teritorijalne cjelovitost i vraćanje privremeno okupiranih područja u ustavno-pravni poredak zemlje. 

Osim hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, pijetet zaslužuju i civilne žrtve, dodao je Plenković.

''Njihova žrtva obvezuje nas da čuvamo istinu, tražimo nestale, utvrđujemo individualnu odgovornost za svaki zločin i gradimo mir utemeljen na pravdi i poštovanju'', rekao je.

U zadnjih deset godina, ističe premijer, identificirane su 343 nestale i smrtno stradale osobe, no Hrvatska još uvijek traga za 1725 osoba.

Ne prijetimo nikome, ali ne bojimo se nikoga

 Premijer je istaknuo i da nas današnji svijet ponovno upozorava da se mir i sigurnost ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Dodao je kako ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku, energetski poremećaji, klimatske nepogode i kibernetičke prijetnje mijenjaju način na koji države štite svoje građane.

 „Hrvatska se ni s kim ne natječe u naoružanju. Ne prijetimo nikome, ali ne bojimo se nikoga. Na svaku prijetnju znat ćemo odgovoriti“, poručio je premijer.

 Naglasio je kako Hrvatska više nikada neće biti nespremna ni nezaštićena.

„Želimo li mir, moramo biti sposobni obraniti ga“, kazao je i naglasio kako zato snažno ulažemo u Hrvatsku vojsku, od naoružanja do jačanja kibernetičke sigurnosti.

Pritom napominje da ulaganju u obranu nije priprema za rat, već ulaganju u sigurnost koje se nastavlja gradnjom tvornice streljiva, čime se jača sigurnost opskrbe i obrambena autonomija. 

Vojni ordinarij: Sjećanje na žrtve rata izvor nade i odgovornosti, ne teret prošlosti

Vojni ordinarij Jure Bogdan je u srijedu na misi za Domovinu rekao da zastava na Kninskoj tvrđavi nije samo nacionalni simbol već da iza nje stoje ljudska lica onih koji su podnijeli najveću žrtvu, no da sjećanje na njih ne smije postati teret prošlost, nego izvor odgovornosti i nade.

"Kada danas u Kninu podignemo pogled prema tvrđavi i hrvatskoj zastavi, pred nama nije samo nacionalni simbol. Iza te zastave stoje ljudska lica: poginuli i nestali branitelji, ranjenici, prognanici koji su čeznuli za povratkom, obitelji koje su strepile i djeca koja su odrastala u ratnoj nesigurnosti", rekao je Bogdan.

Kazavši da jedan naraštaj te dane pamti po onome što je proživio, a drugi ih poznaje po pričama, fotografijama i imenima uklesanima u spomenike, zapitao se kako to sjećanje prenijeti tako da ne postane teret prošlosti, nego izvor odgovornosti i nade i kakav identitet iz njega želimo graditi.

"Sjećanje je sastavni dio identiteta: povezuje prošlost sa sadašnjošću i daje smjer budućnosti. Narod koji izgubi zajedničko sjećanje postaje podložan manipulaciji i tuđem tumačenju vlastite povijesti. Ali sjećanje bez zahvalnosti postaje hladna kronologija; bez istine pretvara se u mit; bez milosrđa može postati sjeme novih neprijateljstava", rekao je Bogdan.

"Domovinsko sjećanje treba postati živo: ne da ostanemo u prošlosti, nego da žrtvu prethodnih naraštaja pretvorimo u odgovoran život", poručio je Bogdan.

Najdublji temelj našega identiteta, smatra Bogdan, nisu samo povijesne pobjede ni ljudske zasluge, nego spoznaja da nas je Bog stvorio, da nas poznaje i da nas ne napušta.

"Bog nije udaljeni promatrač ljudske povijesti. On hodi sa svojim narodom. Bio je blizu čovjeku u skloništu i prognaničkoj koloni, vojniku na bojištu, ranjeniku u bolnici, obitelji koja je čekala vijest i povratniku koji je ponovno podizao svoj dom. Nije nas poštedio svake boli, ali nas u boli nije zaboravio", kazao je.

Bogdan je istaknuo da "kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila". "Započela je nova odgovornost. Sloboda nije samo jednom izboreno pravo, nego svakodnevna zadaća", rekao je.

"Oluja" je povijest, njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme

Vojni ordinarij je u propovijedi rekao da se danas sa zahvalnošću sjećamo "Oluje", oslobođenja Knina, radosti povratka (...) spominjemo se poginulih, ranjenih i nestalih branitelja, njihovih obitelji, prognanika i razorenih domova, ali i svih ostalih čije su živote rat i mržnja ranili. 

Oluja, rekao je, pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme.

Današnje oluje, rekao je, često su tihe: "Jedna pogađa obitelji koje se rasipaju i mlade koji ne vide svoje mjesto u domovini. Druga ostavlja nevidljive rane u braniteljima, civilima i svima koji samoću nose bez riječi. Treća razara povjerenje među ljudima: istinu zamjenjuje vikom, odgovornost prebacivanjem krivnje, a različitost neprijateljstvom".

"Oluja je ostvarila svoj povijesni cilj – oslobođenje hrvatskih krajeva. Ali za kršćanina se pobjeda ne dovršava oslobođenjem zemlje: ona se dovršava kada sloboda postane prostor pravednosti, mira i ljubavi", poručio je Bogdan u propovijedi.

Po njegovim riječima, zreo identitet nije zid iza kojega se skrivamo, nego čvrst dom iz kojega možemo pružiti ruku, on poznaje svoje ime i povijest, ali se ne hrani prezirom prema drugome. 

"Papa Franjo jasno kaže: "Oprost ne znači zaborav".] Oprost ne briše istinu, pomirenje ne izjednačava krivnju, a mir ne traži da se odreknemo pravednosti. Samo onaj tko istinu nosi bez mržnje može postati graditelj trajnoga mira", rekao je Bogdan.

Hrvatska obilježava  Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije "Oluja", a na svečanom slavlju u Kninu sudjeluje cijeli državni vrh. Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj slavi svoj središnji blagdan – Gospu Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta.

Šipić: Najveći izazov Hrvatske su novorođena djeca i povratak Hrvata

Najveći izazov Hrvatske danas, 31 godinu nakon veličanstvene Vojno-redarstvene operacije Oluja, veći je broj novorođene djece i povratak Hrvata iz inozemstva, poručio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na obilježavanju Oluje u Kninu u srijedu.

"U ovoj godini bilježimo ono što su pozitivne vijesti za naše obitelji i za Hrvatsku, a to je da imamo veći porast rađanja djece te veći povratak u domovinu. To je ono što nas zanima, to je budućnost, a vječno ćemo biti zahvalni hrvatskim braniteljima za žrtvu i ono sve što je, i na koji način, izborena Hrvatska", poručio je Šipić.

Odgovarajući na pitanje koliko je zadovoljan brojem stanovnika i mladih u Kninu rekao je da nije najzadovoljniji iako ima podatke da južne županije bilježe povratke te nešto značajniji broj rađanja djece.

"Najzadovoljniji nismo. To nam je najveći izazov jer tada je Hrvatska bila opustošena, razrušena i svašta što je išlo uz to. Danas je prava borba za budućnost Hrvatske s brojnom djecom i obiteljima. To je najveći izazov koji slijedi i pred kojim smo svi skupa izloženi i za koji smo svi jako odgovorni", rekao je Šipić.

Kazao je da je vječno zahvalan braniteljima te da su okrenuti prema onome što je najvažnije, a to je područje za koje je odgovoran u svom ministarstvu.

Ministar demografije u Knin je došao u pratnji starijeg sina jer "želi da pamti što je bilo i kako".

Penava: Sad se još snažnije shvaća značaj operacije Oluja

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je u srijedu u Kninu kako se s protokom vremena još snažnije shvaća značaj operacije Oluja kojom je oslobođen velik dio okupiranog teritorija i omogućen završetak rata.

"Suština cijele priče je osloboditi toliki teritorij nakon četiri godine okupacije, dočekati slobodnu i demokratsku državu. To je bio preduvjet stabilne i demokratske Hrvatske", rekao je Penava, dodavši da se to može usporediti s trenutačnom situacijom u Ukrajini.

Zahvalio je prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, tadašnjoj hrvatskoj politici i hrvatskim braniteljima koji su omogućili stvaranje države.

"Bilo je teško, cijena je bila velika i to je istina, ali u konačnici imamo svoju državu, ostvaren je višestoljetni san i živimo slobodu i demokraciju u kojoj se, hvala Bogu, često ne slažemo oko nekih stvari", rekao je.

Osvrćući se na izjave iz Srbije i njihovo viđenje Oluje, Penava je rekao da bi se, kada bi se slušale samo takve poruke, osporavalo postojanje hrvatske države.

Ocijenio je da je riječ o politici usmjerenoj protiv Hrvatske te podsjetio na stradanja tijekom okupacije i nakon završetka ratnih djelovanja.

Dodao je da postoje stvari koje treba mijenjati i poboljšavati, ali da Hrvatska može biti zahvalna što živi u slobodi i demokratskom društvu.

Bulj kritizirao odnos prema braniteljima

Gradonačelnik Sinja Miro Bulj rekao je da pripada generaciji koja je nakon devet stoljeća imala priliku i sreću izboriti slobodu Hrvatske te poručio da se hrvatski narod i dalje mora boriti za suverenu i modernu državu, kritiziravši pritom odnos prema braniteljima.

"Hrvatski narod i dalje se bori i nadam se da ćemo na zajedništvu, a ne na sluganskim politikama, nego na zajedništvu hrvatskih branitelja i svih građana, izgraditi suverenu i modernu Hrvatsku", rekao je Bulj.

Ocijenio je da je Knin simbol hrvatske pobjede te istaknuo doprinos branitelja iz svih dijelova Hrvatske koji su sudjelovali u oslobađanju grada.

Govoreći o obilježavanju Oluje, kritizirao je udaljavanje pojedinih braniteljskih postrojbi od službenih obilježavanja, poručivši da Dan pobjede treba biti dan zajedništva svih hrvatskih branitelja.

"Kad vidim ove ograde, sad bih ih pobacao. Eto, iskreno. Hrvatski branitelji su tu iza ograde, ljudi koji su gradili ovu državu. Sramotno je pred ovim čelnicima hrvatskih institucija da se grade od hrvatskih branitelja i da su ovolike snage hrvatske policije uključene, više nego i sramotno", poručio je.

Grmoja: Nikad nećemo zaboraviti hrvatske branitelje, a poruka iz Srbije me ne zanima

Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja odbacio je u srijedu kritike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na račun Oluje, izjavivši da nikada nećemo zaboraviti što su hrvatski branitelji dali te da ga ne zanimaju poruke iz Srbije.

Grmoja je rekao da su ponosni i sretni da mogu biti tu i proslaviti najveću hrvatsku pobjedu kojom su oslobođeni okupirani krajevi Hrvatske i dodao da žele iskazati zahvalnost svim braniteljima koji su nam omogućili slobodu, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost.

"Sada je na nama, na ovom novom naraštaju da ostvari sve ono za što su se hrvatski branitelji borili, za što su davali živote, a to je pravedna Hrvatska, Hrvatska u kojoj svaki hrvatski čovjek ima jednaku priliku. Za tu Hrvatsku tek se trebamo izboriti. Ja se nadam da hoćemo", izjavio je Grmoja.

Upitan za komentare predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je izjavio u Mrkonjić Gradu da je Oluja bila zločin poručivši da "Oluje i pogroma protiv srpskog naroda više nikada neće biti" te kritiziravši odluku Crne Gore da pošalje predstavnika na proslavu u Knin, Grmoja je na to odgovorio "da ćemo slaviti Oluju još snažnije".

"Nećemo nikada zaboraviti što su hrvatski branitelji dali, a poruke iz Srbije nas uopće ne zanimaju", rekao je.

"Branili smo svoje, obranili i oslobodili svoje zahvaljujući hrvatskim braniteljima. Oni mogu i dalje iz godinu u godinu naricati nad tim, ali to neće promijeniti činjenice. To ne može umanjiti ovu veličanstveni pobjedu koju želimo da hrvatski narod iz godine u godinu sve snažnije i jače proslavlja", dodao je Grmoja dodavši da je želja Mosta da se taj dan obilježava još veličanstvenije. 

Na dolazak crnogorske delegacije na ovogodišnju Oluju u Knin je rekao da im je drago što su predstavnici Crne Gore tu te nastavio da bi voljeli da su tu i veleposlanici svih zemalja što je zadatak hrvatske vlasti da učini maksimalne napore kako bi svi partneri i prijatelji Hrvatske zajedno s nama obilježavali i slavili Oluju.

Šuta: Za Hrvatsku bez podjela

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnica VRO Oluja u Kninu je u srijedu okupio brojne političare koji su složni u tome da je Oluja najveća hrvatska pobjeda.

Čestitajući svima današnji dan splitski gradonačelnik Tomislav Šuta je rekao da je danas trenutak kada se prisjećamo svih hrvatskih branitelja koji nisu sa nama, a isto tako sa onima koji su ovdje s nama. Uputio im je veliku zahvalu za slobodu koju danas uživamo, ali i demokraciju te temelje koje su ostavili.

"Na nama je da gradimo Hrvatsku bez podjela, uključivosti, da svi građani imaju pravo na svoje mišljenje i da na takav način stvaramo još bolju Hrvatsku", rekao je Šuta.