Stopa inflacije u srpnju je usporila s lipanjskih 4,5 posto na 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, unatoč dvoznamenkastom rastu cijena energije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, inflacija pala za 0,2 posto.

Treći mjesec zaredom

Inflacija tako usporava treći mjesec zaredom na godišnjoj razini jer je u travnju iznosila 5,8 posto, u svibnju 5,2 posto, a u lipnju 4,5 posto, no i dalje je među najvišima u eurozoni. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat, a omogućuje usporedbu inflacije među članicama eurozone, Hrvatska je u srpnju imala stopu inflacije od 3,6 posto, a veću stopu od Hrvatske imale su Litva, 5,6 posto, Bugarska, 4,1 posto i Cipar, 4 posto.

U srpnju su najviše porasle cijene energije, za čak 12,2 posto u odnosu na lanjski srpanj, dok su cijene usluga zbog turističke sezone očekivano veće za i dalje visokih 8,5 posto, no raduje podatak da su cijene hrane, pića i duhana porasle tek za 0,5 posto u odnosu na srpanj prošle godine, a cijene industrijskih proizvoda pale za 1,1 posto.

Ministar financija Tomislav Ćorić naglasio je “značajno usporavanje” inflacije u segmentu hrane, pića i duhana te u industrijskim neprehrambenim proizvodima, podsjetivši da se taj pad bilježi već duže vrijeme.

“Ne možemo kontrolirati dio usluga koji je generiran privatnom inicijativom, međutim ono što možemo i što kontroliramo administrativne su cijene. Ono što možemo i što kontroliramo je državna potrošnja. Ono što možemo učiniti, i zapravo naša najava je i tu polučila određeni efekt, jest porezni tretman prekomjernih marži. Porezne promjene su u javnom savjetovanju od jutros i očekujemo da će ovi efekti biti trajni”, rekao je Ćorić poručivši da je pozitivni trend zadovoljavajući i ohrabrujući, ali nećemo biti zadovoljni dok ne svedemo stopu inflacije na razine u eurozoni. Istaknuo je da je razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone prošli mjesec bila 1,4 postotna boda, a ovaj mjesec pala je na 0,7 postotnih bodova.

HINA

“Vjerujemo da će u narednim mjesecima razina inflacije u RH dodatno konvergirati i da ćemo o inflaciji koja nije na razini euroozone pričati kao o prošloj pojavi”, rekao je ministar financija.

Energija nepredvidiva

Dodao je da je nemoguće projicirati situaciju oko kretanja cijena energenata, napomenuvši da su trenutačno cijene nafte na svjetskim tržištima oko 15 posto niže, no u trenucima nove značajne eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

U eurozoni je inflacija u srpnju blago ubrzala, ali, kao i u Hrvatskoj, uz osjetno snažnije poskupljenje energije i blaži rast cijena svježe hrane. Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto, a u lipnju je iznosila 2,8 posto i bila osjetno slabija nego na kraju proljeća, kada je skočila na 3,2 posto, najvišu razinu od rujna 2023. godine, pa je rast cijena tako ubrzao sredinom ljeta nakon predaha koji je u lipnju donijelo primirje na Bliskom istoku, ublaživši poskupljenje energenata.

No, energija je u eurozoni daleko najsnažnije poskupjela u srpnju, za 10 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, čime se skok cijena energenata vratio u dvoznamenkasto područje nakon što je u lipnju bio usporio na 8,5 posto, sa svibnjskih i travanjskih 10,8 posto, što je bio najsnažniji rast cijena energije još od veljače 2023. godine.

Rast cijena svježe hrane u eurozoni zamjetno je posustao sredinom ljeta, na 2,5 posto, a još u lipnju je iznosio 3,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. Ali su zato u odnosu na mjesec prije cijene svježe hrane u eurozoni pale za 0,7 posto, no ipak nešto slabije nego u lipnju, kad su joj cijene bile pale za 0,9 posto u odnosu na svibanj.