Dalj, 01. 08. 2026., obilježavanje 35. obljetnice pogiblje policajaca i civila u Dalju, Dalj, svečanost, polaganje vijenaca, svijeće, Ivan Anušić; Davor BožinovićSNIMIO BRUNO JOBST

Ivan Anušić i Davor Božinović

BRUNO JOBST
1.8.2026., 12:33
Migrantska kriza

Anušić: Ne treba širiti paniku, vojska ne ide na granicu; Božinović: Europa mora djelovati zajednički

Tijekom boravka u Dalju, gdje je u subotu obilježena 35. obljetnica pogibije hrvatskih branitelja koji su 1. kolovoza 1991. branili Policijsku postaju Dalj, potpredsjednici Vlade RH te ministri obrane i unutarnjih poslova, Ivan Anušić i Davor Božinović, odgovarali su i na novinarska pitanja o migrantskoj krizi u španjolskoj enklavi Ceuti na afričkom kontinentu.

Ministar obrane Ivan Anušić osvrnuo se na pozive dijela domaće političke scene da se na hrvatsku granicu rasporedi vojska.

– Ne treba širiti paniku. Ono što se dogodilo u Španjolskoj, dogodilo se zbog specifičnih okolnosti. Vojska izlazi u sasvim drugačijim okolnostima, a ove okolnosti ne zahtijevaju vojsku na granici. Ima onih koji zbog nešto malo medijske pažnje šire paniku, neistine, senzacionalističke naslove i sve ono što buni javnost i zbunjuje javnost. Ne treba to raditi, to nisu teme kojima treba uzbunjivati javnost. Ima puno drugih tema koje trebamo i moramo komunicirati. Ostavimo ovo onima koji su za to zaduženi. Migrantska kriza ne traje od jučer, traje već jedno desetljeće, Hrvatska se s tim uspješno nosi i nastavit će se uspješno nositi, poručio je Anušić.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je kako se Hrvatska pridružila inicijativi 22 čelnika država članica Europske unije za sazivanje izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova radi zajedničkog odgovora na događaje u Ceuti.

– Situacija se smiruje, praktično svi migranti koji su ondje nezakonito ušli vraćeni su u Maroko. Važno je reći da je riječ o španjolskoj enklavi u Africi i da nitko od njih nije ušao na europski kontinent. To nisu ni mogli niti imaju na to pravo, budući da te vanjske enklave nisu sastavni dio schengenskog prostora. No ovo je situacija u kojoj je Europska unija taj upad, ili ako baš hoćete napad na teritorij države članice, definirala kao europski, a ne samo španjolski problem. Upravo je to ono što smo oduvijek zagovarali jer znamo da migranti, bez obzira na njihove motive, žele život u Europi. No Europa, a to je nama u Hrvatskoj jasno jer čuvamo jednu od najdužih vanjskih granica Unije, ne može primiti sve koji bi željeli živjeti u ovom dijelu svijeta, rekao je Božinović.

Dodao je kako će Hrvatska nastaviti ulagati u jačanje zaštite državne granice i opremanje policije suvremenim tehnologijama.

– Prošle godine na našim je granicama uhićeno 1.076 krijumčara, a ove godine njih 645. Hrvatska policija 24 sata dnevno angažirana je na zaštiti vanjske granice upravo zato da se nikome ne stvori dojam kako je u Hrvatsku moguće lako nezakonito ući, istaknuo je Božinović.

Španjolski ministar: Situacija u Ceuti vraća se u normalu

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska izjavio je u subotu u Ceuti da je suradnja s Marokom omogućila da se migrantska kriza u španjolskoj enklavi stavi pod kontrolu u manje od 48 sati, istaknuvši da je Maroko "saveznička zemlja", dok je broj poginulih u pokušaju prelaska mora porastao na najmanje 67.

"Borba protiv nezakonitih migracija znači spašavanje života", rekao je Grande-Marlaska na konferenciji za novinare u Ceuti, ponovivši da je masovni ulazak migranata predstavljao "napad na teritorijalni integritet Ceute". Dodao je da su vlasti odmah aktivirale potrebne ljudske i materijalne resurse te da sada stanje u gradu postupno vraćaju u normalu.

Prema podacima španjolske vlade, u Ceutu je nezakonito ušlo više od 50.000 migranata, dok vlasti toga autonomnog grada procjenjuju da ih je bilo oko 60.000. Tijekom petka više od 48.000 osoba vraćeno je u Maroko nakon što su Madrid i Rabat postigli dogovor o hitnoj repatrijaciji migranata.

Broj poginulih u pokušaju da morskim putem stignu do španjolskog teritorija porastao je na najmanje 67, nakon što su spasilačke službe izvukle nova tijela iz mora.

Grande-Marlaska rekao je da su prizori iz Ceute bili potresni, ali je naglasio kako je odgovor vlasti bio brz i učinkovit. Istaknuo je da je Španjolska među predvodnicima Europske unije u upravljanju migracijama te da su njezine granice "druge najsigurnije u Europskoj uniji" i među najmanje propusnima.

Ministar je također kritizirao pojedine države članice Europske unije, napose Italiju, koja je zbog migrantske krize zatražile privremeno isključenje Španjolske iz schengenskog prostora.

"Riječ je o sebičnom, nesolidarnom i krajnje neodgovornom stavu. To je neoprostivo", rekao je, dodajući da je takva reakcija posljedica "zle namjere, neznanja ili neupućenosti", podsjetivši da Ceuta nije dio schengenskog prostora. Podsjetio je Italiju da je Španjolska njoj pomagala prilikom masovnog dolaska migranata na talijanski otok Lampedusu.

Španjolski premijer Pedro Sánchez u međuvremenu je predsjednici Europske komisije i čelnicima država članica uputio pismo u kojem je izrazio zabrinutost zbog reakcije dijela europskih vlada na krizu. Naveo je da je većina članica pružila potporu Španjolskoj, dok su neke, kako je istaknuo, "iz predrasuda, dezinformacija, neznanja ili političkih interesa" zatražile privremeno isključenje zemlje iz schengenskog prostora,