Na svojoj posljednjoj ljetnoj sjednici Vlada je, prije godišnjeg odmora koji će trajati do nakon blagdana Velike Gospe, usvojila strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, odnosno donijela godišnji plan za 2026. koji predviđa znatan rast prihoda države od stavljanja u funkciju dosad imobilizirane imovine. Umjesto milijuna, do 2035. godine trebalo bi se raditi o stotinama milijuna eura novih prihoda.

Strategija donosi optimiziran i ekonomičan portfelj nekretnina i pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske koji potiče održivi gospodarski rast i razvoj, promiče društvenu dobrobit te štiti nacionalne interese, a među ostalim predviđa i aktivaciju velikog broja nekretnina u koje će se smjestiti državne institucije i tvrtke.

Moguće uštede

Primjerice, neka ministarstva danas su u prostorima u najmu, a ubuduće će se aktivirati državne zgrade za to, čime će se postići i brojne dugoročne uštede. Ali strategija uključuje i županije, gradove sjedišta županija, velike gradove s više od 35.000 stanovnika te javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji se također moraju pridružiti reformi upravljanja državnom imovinom.

Za 2026. godinu planirani su ukupni prihodi od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH u iznosu od 75,4 milijuna eura, od čega 60,4 milijuna eura od upravljanja nekretninama i pokretninama, a 15 milijuna eura od građevinskog zemljišta. Od ukupno planiranih prihoda, 34,8 milijuna eura prihod je državnog proračuna, 5,3 milijuna eura prihod županija, 6,8 milijuna eura prihod jedinica lokalne samouprave, dok 28,5 milijuna eura pripada trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., u skladu s decentraliziranim modelom upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama za razdoblje 2026. - 2035., koju je pripremilo ministarstvo Branka Bačića, predstavlja zaokret od pasivnog držanja imovine prema njezinoj aktivaciji. Temeljna ideja je da država više ne bude “vlasnik radi vlasništva”, nego da se nekretnine i pokretnine stave u funkciju stanovanja, investicija, javnih usluga i prihoda. Ključni ciljevi strategije su aktivirati 60 posto državnih nekretnina od strateškog značaja do 2035., povećati iskorištenost nestrateških nekretnina, osobito onih kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave, smanjiti troškove države preseljenjem državnih tijela iz privatnih zakupljenih prostora u državne zgrade te bolje upravljati pokretninama i privremeno oduzetom imovinom, uz povećanje prihoda od njihove prodaje ili korištenja.

Dugovi u zdravstvu

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je i nove podatke o postpotresnoj obnovi, a to je bila prilika da se premijer Andrej Plenković osvrne na provedbu mehanizma Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, kad je riječ o mehanizmu NPOO premijer se pohvalio nastavkom obnove od potresa, kao i ulaganjima u domove za starije i druge projekte iz NPOO-a, a za kritičare je imao i jasnu poruku.

- Ovima koji sve to negiraju ili nisu dovoljno upoznati, Vlada može organizirati jednu turu po Hrvatskoj i uvijek im može pokazati kako to sve izgleda - poručio je Plenković.

Vlada je na svojoj sjednici u četvrtak odobrila i isplatu sredstava zdravstvenim ustanovama za podmirenje dijela dugovanja u iznosu od 125 milijuna eura, s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na području Hrvatske te radi osiguranja nesmetane opskrbe lijekovima i potrošnim medicinskim materijalom.

- Ta sredstva će se dodijeliti svim bolničkim zdravstvenim ustanovama, i onima kojima je osnivač država i onima kojima su osnivač jedinice lokalne samouprave - rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Na sjednici je odobreno i zaduženje Hrvatskih autocesta veće od dvije milijarde eura, od čega će se 600 milijuna eura koristiti za financiranje novih investicija u autoceste, a to su izgradnja novih dionica autoceste A1 Metković - most Pelješac - Čvor Doli - Dubrovnik i autoceste A7: Križišće - Novi Vinodolski - Žuta Lokva. Pritom i HAC i Hrvatske ceste refinanciraju svoje postojeće kredite za aktualne projekte.