Na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine senzacija je bila protestna stranka Most, koja je tada osvojila čak 19 zastupničkih mandata. Aktualni predsjednik Mosta Nikola Grmoja u jučerašnjem je razgovoru za naš list optimistično najavio nadmašivanje tog rezultata na sljedećim parlamentarnim izborima, uvjeren je da će u 12. sazivu njegova, sada desno orijentirana, stranka imati minimalno 20 zastupnika. Svoju procjenu temelji na trenutačnom anketnom rejtingu Mosta, nešto više od osam posto, i u posljednje vrijeme snažnom priljevu novih članova.

Ruka HDZ-u?

Kada bi se ostvarila ta Grmojina prognoza, bez suradnje s Mostom gotovo bi nemoguće bilo formirati iduću Vladu. Grmoja bi u tom slučaju bio kingmaker kao što je to 2015. bio Božo Petrov, dovevši na vlast HDZ s koje on do danas nije sišao. Za manje od dvije godine, koliko je ostalo do redovnih izbora, doznat ćemo je li predsjednik Mosta u ljeto 2026. ipak bio pretjerano euforičan, a ako nije, je li poput svog prethodnika pružio ruku HDZ-u.

Sada ćemo se, pak, fokusirati na drugu Grmojinu važnu tezu, da je Most daleko najjača stranka desnice i da jedina stoga može predvoditi okupljanje u tom dijelu političkog spektra. Domovinski pokret sudjeluje u upravljanju Hrvatskom, ima ministre, državne tajnike, svoje ljude u javnim poduzećima, ali to će možda potrajati samo do izbora. Prema svim anketama je Most zaista bitno snažniji nego DP i ima pravo pretendirati na ulogu lidera desne političke scene.

Most još nije bio u toj poziciji. Nastao je kao primarno antiestablišmentska opcija i isprva je potiskivao teme svjetonazorskog karaktera. U vrijeme desne profilacije Mosta, u politiku se vratio Miroslav Škoro i prometnuo se u vodeću figuru desnice izvan HDZ-a. Zamalo se Škoro, uz podršku i Mosta, 2019. plasirao u drugi krug predsjedničkih izbora, a ubrzo nakon toga je osnovao Domovinski pokret. Pozvao je prije izbora za Sabor 2020. i Most da mu se pridruži, ali mu je stigla odbijenica. Svejedno je lista DP-a na tim izborima osvojila 16 mandata, što je dosad najbolji rezultat neke desne stranke mimo HDZ-a, budući da je Most 2015. bio ideološki još nedefiniran. Ni Ivan Penava, koji je zamijenio Škoru na čelu Domovinskog pokreta, nije 2024. uspio nagovoriti Most na zajednički izborni nastup. DP je u Hrvatski sabor na posljednjim izborima ušao s 13, a koalicija Mosta s Hrvatskim suverenistima s 11 zastupnika. Neosporno, dakle, postoji značajan korpus suverenističkih, konzervativnih birača koji nisu skloni HDZ-u. I sada je, oslanjajući se na brojke iz anketa, Most taj koji želi diktirati dogovore desnih stranaka o izlasku na parlamentarne izbore.

Borba za preživljavanje

Već početkom godine Grmoja nije prihvatio poziv za pristupanje takozvanoj Vukovarskoj koaliciji, koji je inicirao Mario Radić, predsjednik stranke DOMiNO. U toj su grupaciji još Hrvatski suverenisti, HSP i Blok za Hrvatsku. Većim dijelom su to nekadašnji partneri Mosta i Grmoja vjerojatno barem na neke opet računa. Objektivno, Vukovarska koalicija je bez Mosta osuđena na borbu za prelazak izbornog praga s vrlo neizvjesnim ishodom. Iz tog bi razloga Most mogao pridobiti jednu ili dvije njezine članice, ako to bude Grmojina namjera.

Apsolutna je nepoznanica Domovinski pokret, koji, po svemu sudeći, gubi status ključne desne stranke. Dok je bio u oporbi, Penava nije uspio pojačati listu DP-a sa svima koji desno razmišljaju, a nisu u HDZ-u, ništa se nije promijenilo ni danas kada su mu, zahvaljujući koalicijom s premijerom Andrejom Plenkovićem, na raspolaganju i državni resursi. U tom smislu Domovinski pokret nije politički profitirao od dolaska na vlast. Čini se da Penavine kontinuirane tvrdnje da je DP nametnuo HDZ-u drukčiji, više nacionalan, smjer Hrvatske, slabo odjekuju među desnije orijentiranim biračima i političarima. Bi li slijedom toga Penava pristao s Domovinskim pokretom ići na izbornu listu na kojoj bi mu Grmoja dao dva, tri ulazna mjesta? Nije to baš izgledno, ako bi mu uopće stigla takva ponuda iz Mosta. Što je onda budućnost DP-a, nekoliko mjesta na HDZ-ovoj listi ili, pak, samostalan nastup na izborima kojim bi stranka sigurno debelo ostala ispod 13 mandata? Upitna je Plenkovićeva spremnost za predizbornu koaliciju sa strankom koja se hvali da ga je ideološki reformirala. Male su šanse za takav aranžman. Vjerojatno će se Domovinski pokret morati sam tući za preživljavanje u hrvatskoj politici. Naravno, to nije Grmojina briga.

Neće biti lako doći do 20 mandata

Loš izborni rezultat Domovinskog pokreta podrazumijevao bi transfer dijela njegovih birača prema Mostu. Ono što je za Grmoju najvažnije je održati momentum Mosta, za koji vjeruje da ga je uhvatio, sve do izbora. Na tom putu bi mu dobro došla i nova lica kakva su svojedobno u Mostu bili Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić. S postojećom i brojčano skromnom ekipom, neće Mostu nimalo lako biti realizirati tako zahtjevan cilj, minimalno 20 zastupničkih mandata.