Hrvatska narodna banka (HNB) istaknula je u petak da banke opet u sve većoj mjeri nude stambene kredite uz promjenjive ili kombinirane kamatne stope, što građani moraju imati na umu kod podizanja kredita, s obzirom i na potencijalni rizik rasta iznosa mjesečnih rata.

Prema riječima izvršne direktorice HNB-ovog sektora financijske stabilnosti Maje Bukovšak, od početka ove godine banke su, nakon oko dvogodišnjeg razdoblja kada su stambene kredite nudile gotovo isključivo uz fiksne kamatne stope, počele vraćati u svoju ponudu kredite uz promjenjive stope ili pak uz kombinirane, što znači da je u početnom razdoblju, najčešće pet ili sedam godina, kamata fiksna, a kasnije promjenjiva.

Ta početna "fiksnost" se potrošaču može činiti kao dobra prilika, s obzirom i na vjerojatno nešto nižu kamatu, no, upozoravaju iz HNB-a, mora uzeti u obzir da će se nakon isteka razdoblja fiksacije ta kamatna stopa i mijenjati.

"Svatko onda mora, u ovisnosti o svojim preferencijama, odlučiti što je za njega povoljnije - želi li sigurnost fiksne kamatne stope ili promjenjivost varijabilne, koja je možda u nekoj banci i u nekoj ponudi za određeni dio nešto niža", istaknula je Bukovšak.

Napominje da su varijabilne kamatne stope i ranije bile standardni element u ponudi banaka, a ta varijabilnost znači da su vezane uz jedan od referentnih parametara, najčešće EURIBOR, i to šestomjesečni, te se dva puta godišnje potrošaču usklađuje visina kamata.

Negativni scenarij

Dakle, kod podizanja kredita s promjenjivom kamatnom stopom, iz HNB-a upućuju potrošače da se informiraju koliko bi iznosile njihove obveze u slučaju da im, primjerice, kamatna stopa na kredit poraste za jedan postotni bod ili više.

U HNB-u su na brifingu za medije i predstavili jedan takav scenarij, pa tako primjerice za stambeni kredit od 150.000 eura, podignut na 25 godina, uz kamatnu stopu od 2,9 posto, mjesečni anuitet bi iznosio 703,55 eura. U slučaju, pak, da kamatna stopa skoči na 3,9 posto, mjesečna rata bi porasla za gotovo 80 eura, što bi godišnje iznosilo 957 eura, a za ukupno vrijeme trajanja kredita gotovo 24 tisuće eura. 

Iz scenarija je razvidan i posebno značajan utjecaj promjene kamatnih stopa kod kredita s duljim rokovima otplate, pa iz HNB-a poručuju da je važna pravovremena reakcija potrošača, ukoliko zbog povećanja kamata procijene da bi u budućnosti mogli imati poteškoća u podmirivanju obveza.

Iz središnje banke kao primarni cilj ističu osiguranje transparentnosti za potrošače, pri čemu za preveniranje kamatnog rizika skreću i pažnju da na svojoj internetskoj stranici imaju informativnu listu ponude kredita po bankama.

Visoka razina zaštite potrošača

Visoku razinu zaštite potrošača apostrofirale su i savjetnica u HNB-ovoj direkciji za regulativu zaštite potrošača i financijsku pismenost Ana Pisačić i glavna stručna suradnica u direkciji za nadzor tržišnog ponašanja Jelena Radosović.

Pisačić je istaknula da u slučaju promjene kamatne stope banke potrošače o tome moraju informirati najmanje 15 dana prije same primjene novih kamata, uz definiranje novog otplatnog plana. Pritom potrošači imaju i mogućnost u vremenskom roku od tri mjeseca prije vremena otplatiti kredit, bez dodatnih naknada, napominje Pisačić.

Radosović je naglasila da postoje i strogo regulirana zakonska ograničenja maksimalnih iznosa nominalnih kamatnih stopa, a upravo kako bi se spriječio eventualni cjenovni šok prilikom otplate kreditnih obveza.

Tako trenutna maksimalna nominalna kamata za stambene kredite iznosi 3,84 posto, a za ostale potrošačke kredite osam posto.

Žigman (HNB): Odluka o kamatama u rujnu ovisi o cijenama nafte

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman najavio je u petak da će Europska središnja banka (ESB) u rujnu ponovno razmotriti nove makroekonomske projekcije i ocijeniti rizike za njihovo ostvarenje, pri čemu bi odluka o referentnim kamatnim stopama mogla ovisiti o cijenama nafte.

Žigman je na društvenoj mreži LinkedIn rekao da je odluka ESB-a o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na dosadašnjoj razini donesena u okolnostima "i dalje iznimno naglašene neizvjesnosti".

Kao član upravnog vijeća ESB-a, Žigman je pritom istaknuo da je inflacija u europodručju u lipnju smanjena na 2,8 posto s 3,2 u svibnju, nakon dogovorenog primirja na Bliskom istoku, pri čemu inflacijska očekivanja u srednjem i dugom roku ostaju stabilna.

"Dosad objavljeni pokazatelji istodobno upućuju na to da je rast gospodarstva eurozoni i dalje solidan. Međutim, nedavna obnova neprijateljstava između SAD-a i Irana ponovno je podigla cijenu nafte, što će ojačati inflacijske pritiske i negativno se odraziti na gospodarsku aktivnost", napisao je guverner Ante Žigman.

Stoga će se, napomenuo je, pozorno pratiti novi pokazatelji, a posebno mogući neizravni i sekundarni učinci poskupljenja nafte na inflaciju.

ESB će u rujnu razmotriti nove makroekonomske projekcije i ocijeniti rizike, što će, istaknuo je, pomoći u donošenju odluka "kojima ćemo u u srednjem roku vratiti inflaciju u europodručju na cilj od dva posto".

"Dobra je vijest da se inflacija u Hrvatskoj proteklih mjeseci smanjivala i približavala prosjeku europodručja, a nastavak tog trenda očekujemo i u srpnju. Rast cijena nafte mogao bi, doduše, oživjeti inflacijske pritiske i kod nas, no odluke koje ćemo donositi na narednim sastancima trebale bi osigurati povratak inflacije i u Hrvatskoj na razine blizu dugoročnog prosjeka", poručio je guverner.

ESB je u četvrtak potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni, istaknuvši izraženu neizvjesnost u procjenama inflacije u uvjetima rata na Bliskom istoku i rizike za gospodarski rast. 

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako i dalje 2,40 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,25 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 2,65 posto.