Razina percipirane neovisnosti sudstva u Hrvatskoj i dalje je vrlo niska i među općom javnošću i među tvrtkama, dok je zabilježen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka, kaže se u izvješću o vladavini prava koje je Komisija objavila u petak.

Godišnja izvješća o vladavini prava u svim zemljama članicama EU-a i u četiri države kandidatkinje Komisija objavljuje već sedmu godinu. U tim izvješćima opisuje se stanje u EU-u u cjelini i u državama članicama te ocjenjuje provedba prošlogodišnjih te izdaju nove preporuke. Godišnja izvješća imaju preventivnu svrhu, služe promicanju vladavine prava i imaju za cilj spriječiti nastanak ili produbljivanje problema.

  Izvješće obuhvaća četiri stupa: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i ostala institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže.

PRAVOSUDNI SUSTAV 

Sveukupno, samo 27 posto opće populacije u Hrvatskoj i 28 posto tvrtki percipira razinu neovisnosti sudova i sudaca kao “prilično ili vrlo dobru“ u 2026. godini. Među općom javnošću, ta se brojka neznatno smanjila u usporedbi s 2025. (28 posto) i značajno povećala u usporedbi s 2022. (20 posto). Percipirana neovisnost sudstva među tvrtkama ostaje na istoj razini kao i u 2025. (28 posto) i povećala se u usporedbi s 2022. (23 posta). Glavni razlozi koje navodi opća javnost i tvrtke za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca su percepcija miješanja ili pritiska Vlade i političara te miješanja ili pritiska ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.

 U izvješću se konstatira da je završen postupak imenovanja novog predsjednika Vrhovnog suda, da su tri mjesta u Ustavnom sudu ostala upražnjena nakon neuspješnog glasovanja u Saboru.

 Navodi se da je ovlast propisivanja provedbe izobrazbe sudaca prenesena s ministarstva pravosuđa na predsjednika Vrhovnog suda. Nadležnost za nametanje obveza stručnog usavršavanja sucima i predsjednicima sudova prenesena je s ministra pravosuđa na predsjednika Vrhovnog suda, za kojeg vlasti smatraju da je primjereniji funkcioniranju pravosudnog sustava i potrebama stručnog usavršavanja. Kaže se da se korištenje elektroničke komunikacije između sudova i korisnika dodatno povećalo i da je pravosudni sustav doživio daljnja poboljšanja u digitalizaciji.

 Komisija kaže da je ostvaren određeni napredak u vezi s preporukom za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim parnicama.

OKVIR ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE 

 Percepcija stručnjaka, građana i poduzeća jest da je razina korupcije u javnom sektoru i dalje visoka, navodi Komisija. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025. godinu, Hrvatska zauzima 24. mjesto u Europskoj uniji i 63. mjesto u svijetu.

 Navodi se da je ostvaren značajan napredak u provedbi preporuke za reviziju zakona radi daljnjeg povećanja učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcije. Izmijenjeni Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala stupio je na snagu 13. studenog 2025. Promjene imaju za cilj ubrzati i decentralizirati složene istrage i kaznene progone korupcije na visokoj razini koje provodi specijalizirana tužiteljska služba (USKOK).

 Kaže se da se poboljšavaju rezultati u istragama, kaznenim progonima i osuđujućim presudama, uključujući i slučajeve korupcije na visokoj razini. Korupcija je i dalje raširena, ali vlasti aktivno progone korupciju, a nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika je pod istragom. Trajanje postupaka koje vodi USKOK bilo je ukupno kraće u 2025. u usporedbi s 2024., s većim udjelom istraga zaključenih unutar godine dana i manjim brojem istraga koje su trajale dulje.

 Navodi se da je Hrvatska digitalizirala podnošenje imovinskih kartica javnih dužnosnika te da je izrečeno je nekoliko sankcija za nepoštivanje propisa, iako provjera i dalje nije sustavna. 

 Komisija bilježi da su izmjene i dopune zakona o zaštiti zviždača stupile na snagu. Pojedinci koji izravno prijavljuju policiji ili državnom odvjetništvu sada imaju isto pravo na zaštitu kao i oni koji podnose prijave pučkom pravobranitelju, čime su otklonjene prethodne neizvjesnosti o tome kada je stečeno pravo na zaštitu.

 Državni ured za reviziju nije prijavio značajnije kršenje pravila o financiranju političkih stranaka, iako neki nedostaci i dalje postoje, a pravovremeno izvještavanje o financiranju stranaka i kampanja i dalje predstavlja izazov, navodi Komisija. Iako nije bilo većih kršenja pravila o financiranju stranaka, zabilježen je niz nepravilnosti, budući da mnoge političke stranke još uvijek ne ispunjavaju u potpunosti obveze izvještavanja.

Kaže se da vlada provodi sveobuhvatnu reformu javne nabave koja bi mogla doprinijeti smanjenju korupcije u ovom visokorizičnom području. Stavovi poduzeća prema korupciji u EU pokazuju da 34 posto poduzeća u Hrvatskoj (prosjek EU 30 posto) smatra da ih je korupcija u praksi u posljednje tri godine spriječila da dobiju javni natječaj ili ugovor o javnoj nabavi.

MEDIJSKI PLUFALIZAM I SLOBODA MEDIJA 

 Komisija konstatira da je prošle godine izmijenjen zakon o medijima, kojim se mijenjaju određene odredbe zakona, proširuje mandat Agencije za elektroničke medije (AEM) kako bi obuhvatio i tiskane medije, a agencija je dobila i dodatne funkcije, poput procjene koncentracija medijskog tržišta. 

 “Rasprave o reformi javnih medijskih servisa uglavnom se usredotočuju na model izbora upravljačkih tijela. Ove rasprave dio su širih zakonodavnih i upravljačkih reformi. Štoviše, neki su dionici izrazili zabrinutost zbog trenutačnih postupaka imenovanja, posebno zbog potencijalnog političkog utjecaja, posebno ističući mogući utjecaj uprave Hrvatske novinske agencije (HINA) na donošenje uredničkih odluka. Monitor medijskog pluralizma primijetio je srednje visok rizik neovisnosti javnih medijskih servisa, posebno ukazujući na trajne strukturne ranjivosti u upravljanju i uredničkim praksama unatoč relativno sveobuhvatnom pravnom okviru. Očekuje se da će očekivane zakonodavne reforme za rješavanje ovih problema za Hrvatsku radioteleviziju (HRT) biti predstavljene do kraja 2026. Nema detaljnih planova za reformu HINA-e”, kaže se u izvješću.

 U izvješću se navodi da postoje stalne zabrinutosti u vezi s dostupnošću stabilnog financiranja javnih medijskih servisa. Iako se HINA i HRT financiraju na temelju pretplata već više od tri desetljeća, trenutačno se razmatraju nove strategije financiranja kako bi se poboljšala financijska sigurnost u kontekstu pada prihoda od pretplata.

 Kaže se da je HRT prošle godine zabilježio dodatni deficit od 50 milijuna eura, od čega se 22 milijuna eura pripisuje trajnom jazu između prikupljenih pretplata i troškova povezanih s proizvodnjom i distribucijom sadržaja, kao i značajnim sporednim troškovima nakon smanjenja broja zaposlenih.

Navodi se da su dionici istaknuli trajne probleme s održivošću financiranja javnih medijskih servisa putem sustava pretplata, napominjući da oslanjanje na godišnje državne subvencije koje se dodjeljuju dodatno Vladinom odlukom izaziva zabrinutost oko predvidljivosti, stabilnosti i neovisnosti od političkog utjecaja.

 Usvojenim izmjenama i dopunama baza podataka o vlasništvu i financiranju medija proširuje se na tiskane medije, dok i dalje postoji zabrinutost dionika u pogledu nadzora neizravnog vlasništva. Monitor medijskog pluralizma ocijenio je da se transparentnost vlasništva nad medijima značajno poboljšala nakon uvođenja baze podataka o vlasništvu nad medijima, ocijenivši rizik niskim. Međutim, neki su dionici izrazili zabrinutost u vezi s “tihim” vlasnicima pružatelja medijskih usluga koji ne moraju biti navedeni, kaže se u izvješću.

 Kaže se da je stupio na snagu zakon kojim se revidira relevantni okvir za državno oglašavanje i da dionici i dalje izražavaju zabrinutost zbog uočenog favoriziranja medijskih kuća povezanih s vladom i izazova u ispunjavanju zahtjeva za izvješćivanje, posebno na lokalnoj razini.

 Ministarstvo kulture primijetilo je da mnogi regionalni medijski izdavači i komercijalni radio operateri primaju financiranje od općinskih tijela, što može ugroziti njihovu neovisnost.

 Trendovi u pristupu javnim informacijama ostaju nepromijenjeni, uz određena kašnjenja ili pružanja djelomičnih informacija, a rad na novom zakonu o pristupu informacijama je u tijeku, kaže se u izvješću.

Napori za poboljšanje sigurnosti novinara nastavljeni su, a novinari su pozivali na daljnje mjere za jačanje i zaštitu svoje profesije.

Ostvaren je daljnji napredak u preporuci za rješavanje pitanja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti usmjerenih na novinare, stupanjem na snagu zakona protiv SLAPP-a.

INSTITUCIONALNA PITANJA POVEZANA SA SUSTAVOM PROVJERE I RAVNOTEŽE

U izvješću se kaže da su lokalne i regionalne vlasti počele objavljivati nacrte zakona na portalu za javne konzultacije te da se povećala redovitost procjena učinka i evaluacija zakona. Nastavljena je primjena testova za mala i srednja poduzeća i smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća. 

Više od polovice anketiranih tvrtki u Hrvatskoj izražava povjerenje u učinkovitost zaštite ulaganja, 57 posto tvrtki vrlo je ili prilično uvjereno da su ulaganja zaštićena zakonom i sudovima.

Vladina tijela dodatno su poboljšala provedbu preporuka pravobranitelja.

 Preporuke

U izvješću se kaže da je postignut određeni napredak u poboljšanju učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim parnicama, budući da se ukupni zaostatak dodatno smanjio, dok duljina postupaka i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Stoga se Hrvatskoj preporučuje da nastavi s naporima za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, uključujući uvođenje reformi upravljanja predmetima u trgovačkim i građanskim parnicama.

 Značajan napredak postignut je u cilju daljnjeg povećanja učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcijskih djela, stupanjem na snagu Zakona o kaznenom postupku, Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Budući da se učinci u praksi još uvijek trebaju ostvariti, Hrvatskoj se preporučuje da poduzme mjere za daljnji razvoj evidencije učinkovitih istraga, kaznenih progona i konačnih presuda u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini.

S obzirom na to da su stope kontrole imovinskih kartica i dalje niske zbog nedosljednih, neusporedivih struktura podataka koje sprječavaju strojnu analizu, Hrvatskoj se preporučuje da pojača napore u digitalizaciji kako bi se osigurala učinkovita i sustavna provjera imovinskih kartica.

 Ostvaren je daljnji napredak u rješavanju pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, s obzirom na stupanje na snagu Zakona o zaštiti osoba uključenih u javne aktivnosti, dok izazovi i dalje postoje. Stoga se Hrvatskoj preporučuje da proširi raspon dostupnih zaštitnih mjera kako bi se poboljšala zaštita novinara, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe procesnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

Što se tiče ostalih preporuka za 2025. godinu, Komisija je zaključila da je postignut određeni napredak u jačanju pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja, budući da je zakonodavstvo izmijenjeno, dok operativne smjernice koje treba usvojiti regulator medija ostaju neriješene.