Europski podaci otkrivaju: Hrvatska ima najmanje privatnih bolničkih kapaciteta u Europi
Rasprava o privatnom zdravstvu u Hrvatskoj često djeluje kao da se vodi u vakuumu - bez podataka o tome kako taj omjer izgleda u ostatku Europe. Podaci koje je prikupio portal Zdravljeija iz višegodišnjih pregleda zdravstvenih sustava zemalja EU-a pokazuju jasan obrazac: privatni bolnički kapaciteti rastu u cijeloj Europi, a Hrvatska u tom segmentu zauzima posljednje mjesto.
Prema podacima Eurostata o vlasništvu bolničkih kapaciteta prosječan udio privatnih bolničkih kreveta u promatranim europskim zemljama iznosi oko 28 posto. Postoje određene razlike u metodologijama, pa tako drugi izvor procjenjuje da privatni sektor s ciljem ostvarivanja dobiti upravlja s 23-24 posto svih bolničkih kreveta na kontinentu. Riječ je podacima europske udruge privatnih bolnica i njihovu dokumentu Private Hospitals UEHP Factbook 2025. Prema svim metodama, ističe se na spomenutom portalu, Hrvatska se nalazi na samom dnu, s tek dva posto privatnih bolničkih kreveta, a javni sektor drži preostalih 98 posto kapaciteta.
Europska praksa
Na vrhu ljestvice po udjelu privatnih bolničkih kreveta prednjači Belgija sa 65 posto privatnih neprofitnih kreveta, a slijedi je Njemačka sa 52 posto. U Njemačkoj pritom vrijedi razlikovati dvije vrste privatnog vlasništva: oko 30 posto kreveta drže veliki profitni lanci, poput grupacije Helios (u vlasništvu koncerna Fresenius) ili Asklepios, a dodatnih 20 posto pripada privatnim neprofitnim organizacijama, uglavnom crkvenim ustanovama.
Francuska broji 37 posto privatnih kreveta, s dobro razvijenim segmentom privatnih klinika specijaliziranih za elektivne zahvate i porodništvo. Italija ide do 30 posto, koristeći model u kojemu država ugovorima prepušta dio bolničke skrbi privatnim pružateljima, ali pod strogom regulacijom i po fiksnim cijenama. Austrija i Grčka smještene su između 27 i 35 posto, a Švicarska - zemlja s jednim od najskupljih zdravstvenih sustava na svijetu - bilježi 40 posto privatnih kreveta.
Naznake promjene
Nešto drukčiju sliku nudi Nizozemska, zemlja koja je poseban slučaju kada je u pitanju zdravstveni sustav. Tamo čak 95 posto kreveta formalno spada pod privatni sektor, no riječ je isključivo o privatnim neprofitnim zakladama, a ne o profitnim korporacijama. Liječenje se financira iz obveznog privatnog osiguranja, ali zakon osiguravatelju nalaže prihvatiti svakog pacijenta bez obzira na zdravstveno stanje ili dob.
Hrvatska, s modelom koji gotovo potpuno počiva na javnom vlasništvu i financiranju bolnica kroz HZZO, nalazi se na suprotnom kraju spektra. Prema Eurostatovim podacima, Hrvatska je 2020. zajedno sa Slovenijom, Litvom, Maltom, Danskom, Estonijom i Rumunjskom bila u skupini zemalja u kojima je najmanje 90 posto bolničkih kreveta u javnom vlasništvu.
No određeni pomak ipak se naslućuje zahvaljujući snažnoj privatnoj inicijativi. Medikol Grupa u rujnu 2025. pokrenula je izgradnju Specijalnog onkološkog centra, na 55.000 četvornih metara u Zagrebu, s ukupnom vrijednošću ulaganja od 106 milijuna eura. Vlada RH projektu je dodijelila status Strateškog investicijskog projekta jer je to ključan iskorak u povećanju kapaciteta za liječenje onkoloških bolesnika. Nakon završetka bit će to najveća privatna specijalna onkološka bolnica u regiji s više od 560 zaposlenih i ambicijom da postane regionalni centar izvrsnosti za onkologiju.
Ključna je razlika između Hrvatske i nordijskih zemalja s usporedivo niskim udjelom privatnih kreveta - poput Danske (3 posto) - u tome što Danska ima javni sustav koji godinama prednjači po učinkovitosti i dostupnosti skrbi, s visokim zdravstvenim rashodima po stanovniku. Hrvatska, zaključak je portala, taj standard ne dostiže, a istovremeno privatnom sektoru nije otvorila veći prostor da nadoknadi manjak kapaciteta.
