Toplinski val na istoku Hrvatske: Zbog ekstremnih vrućina više pacijenata u bolnicama
Javljaju se uglavnom stariji ljudi, dehidrirani, i kronični bolesnici, kaže dr. Šporčić
Prvi ovogodišnji toplinski val doseže vrhunac na istoku Slavonije. Temperature se penju i do 38 Celzijevih stupnjeva, a boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana postaje ozbiljan zdravstveni rizik. Meteorolozi i liječnici upozoravaju na oprez, iako su za sredinu tjedna predviđeni kiša i kratkotrajno spuštanje temperatura za desetak stupnjeva.
Dr. Krunoslav Šporčić, ravnatelj vinkovačke Opće županijske bolnice, kaže kako zbog toplinskog vala liječnici imaju više posla.
- Trenutačno nemam precizne brojčane podatke, ali broj dolazaka pacijenata u bolnicu sa zdravstvenim problemima izazvanim iznimno visokim temperaturama i vrućinama znatno je povećan. Javljaju se stariji ljudi i kronični bolesnici, a trenutačno nema podataka jesu li zdravstvene tegobe izazvane paklenom vrućinom, no to je sigurno glavni uzrok. Dovoze nam ih u bolnicu, to su uglavnom starije osobe, dehidrirane, znatno je povećan broj prijema i liječnici zbog vrućine imaju mnogo više posla – kaže dr. Šporčić i podsjeća građane da se pridržavaju savjeta liječnika: ne izlaziti na sunce, više vremena provoditi u hladu, nositi prozračnu odjeću, piti što više vode i izbjegavati tešku hranu.
Na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Kliničkog bolničkog centra Osijek zasad nema povećanog broja pacijenata. Kako nam je rekao pročelnik OHBP-a Dalibor Divković, broj pregleda trenutačno je uobičajen za ovo doba godine. Najčešće je riječ o standardnim hitnim stanjima poput infarkta miokarda, moždanih udara, prometnih nesreća te ozljeda nastalih u vožnji romobila, rekao je Divković.
Pogrebi ranije
Ekstremne vrućine i loši biometeorološki uvjeti mijenjaju i termine pogreba na đakovačkom Gradskom groblju i grobljima u prigradskim naseljima. Kako je izvijestio gradski komunalac Univerzal, po ljetnom rasporedu, od blagdana Petrova, 29. lipnja, na đakovačkim grobljima posljednji pokop počinje u 11 sati, zahvaljujući čemu će se svi ukopi završiti do podneva i najužarenijeg dijela dana. U skladu s tim, obitelji pokojnika odlukom Uprave groblja mogu birati termine u 9, 10 i 11 sati. Do dolaska ekstremnih vrućina pokopi su se održavali u 14, 13 i 12 sati.
- Dok javnost posljednjih godina zbog pomicanja satnice kada nastupi toplinski val uglavnom negoduje, pokojnima najbliže osobe i predstavnici župnih zajednica ovakvu praksu pozdravljaju, svjesni koliko je zahtjevno zadržati puno dostojanstvo vjerskog obreda pred kućom oproštaja, a potom i pogrebnoga čina, u poslijepodnevnim satima kada se mjere maksimalne temperature - ističu u đakovačkom komunalcu.
- Ljetni raspored ukopa vrijedit će dok god traje razdoblje iznimno teško podnošljivih vrućina koje prognostičari označavaju narančastom i crvenom bojom jer predstavljaju opasnost za zdravlje, posebno za rizične skupine ljudi - navode u Univerzalu.
Na Gradskom groblju u Đakovu u ponedjeljak su održana dva pokopa.
Uprava groblja također ne preporučuje sugrađanima paljenje lampiona na počivalištima najbližih jer se lampioni izloženi jakom suncu brzo rastapaju i u doticaju s osušenim cvijećem i suhom travom mogu prouzročiti pojavu otvorenog plamena.
Ekstremne vrućine prilagodile su i organizaciju rada u osječkom Ukopu. Pomoćnica direktora Željka Lovrenčić kaže kako tijekom ljetnih mjeseci građanima preporučuju da, kad god je to moguće, odaberu ranije termine posljednjih ispraćaja.
- Građanima uvijek predlažemo ranije termine, no konačna odluka je na njima. Trenutačno se najraniji pogreb može održati u 10 sati - rekla je Lovrenčić. Dodaje kako su zbog visokih temperatura prilagodili i radno vrijeme zaposlenika na grobljima.
- Naši radnici tijekom ovakvih vremenskih uvjeta rade od 6 do 14 sati kako bi najzahtjevnije poslove obavili prije najvećih dnevnih vrućina - istaknula je.
I iz Ukopa podsjećaju na odgovorno ponašanje prilikom paljenja lampiona na grobljima. Građane redovito upozoravaju da budu oprezni zbog mogućnosti izbijanja požara, iako tijekom ljetnih mjeseci, kako kažu, dosad nisu imali većih problema. Mnogo su veći izazov dani oko blagdana Svih svetih, kada se na grobljima pali znatno veći broj lampiona.
Vinogradi i jabuke zasad dobro
Lipanjskih više od 40 stupnjeva u hladu ne pamte ni najstariji Baranjci.
- Bilo je vruće, kako da ne. I to je jedan od razloga zašto se kraj žetve, jednog od najopsežnijih i najzahtjevnijih poslova pod otvorenim nebom, posebno proslavljao. No ovo ne pamtimo. Svaki noviji kombajn i traktor klimatizirani su, ali treba izići i van. Tu se stvaraju velike temperaturne razlike koje treba prebroditi. Posebno su nastradali oni koji moraju dolaziti na njive i popravljati kvarove - pričaju baranjski ratari. Ipak, raduju se dobrim prinosima.
- Završena je žetva ječma, a ovih smo dana počeli s ranijim sortama pšenice. Prinosi su zadovoljavajući - kaže Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca. Spas od vrućina nalazi u većim količinama tekućine i traženju hlada, koji je na poljoprivrednim površinama uglavnom teško pronaći.
I u Belju, unatoč klimatiziranoj mehanizaciji, vode računa o hidrataciji svojih djelatnika. "Svima je ponuđena neograničena količina flaširane vode, uz preporuku kako je poželjno nositi pokrivala za glavu", poručuju s Belja.
Vinogradi zasad dobro podnose visoke temperature, kaže Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge baranjskih vinogradara, nadajući se da će Baranjsko vinogorje zaobići najavljeno nevrijeme koje može nanijeti veće štete.
Najveći slavonski proizvođač jabuka, Miroslav Kolić iz Jarmine, kaže kako visoke temperature mogu biti pogubne za razvoj jabuke.
- Problem će nastati ako ove vrućine potraju još koji dan, ali zasad nije velika opasnost za jabuke. Pogubne su za jabuku visoke temperature i noću, jer jabuka u tim uvjetima jednostavno prestaje rasti. Voćarstva danas nema bez navodnjavanja, ono je neophodno, a za ovakvih paklenih vrućina jedina je pomoć jabukama. Ja imam navodnjavanje na svih 75 hektara pod jabukama, a nad njima su i zaštitne protugradne mreže, koje također malo štite od vrućine jer stvaraju blagu sjenu i voćke nisu direktno izložene suncu – pojašnjava Kolić.