Hrvatska vojska neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu, kazao je u ponedjeljak u Supetru predsjednik Zoran Milanović, predbacujući Francuskoj to što ona nije sudjelovala na prošlogodišnjem mimohodu u Zagrebu te što je Srbiji prodala borbene zrakoplove Rafale.

"Ja ne znam koga to (premijer Andrej) Plenković misli poslati u Pariz, ... ali vojnici ne mogu ići ako ja to ne dopustim", rekao je Milanović u izjavama za medije na obilježavanju Dana grada Supetra.

Premijer je prošlog petka, odgovarajući na novinarsko pitanje očekuje li da Milanović zabrani odlazak Počasno-zaštitne bojne na mimohod u Pariz u povodu Dana državnosti Francuske, rekao da Milanović to ne može zabraniti. Dodao je kako nije riječ ni o kakvoj vojnoj operaciji, pa da to zahtijeva nekakve konzultacije, ili odluku Hrvatskoga sabora.

Milanović je u ponedjeljak rekao da je odlučio reagirati jer je situaciju ocijenio kao "kritičnu, ispolitiziranu i štetnu za ugled i dostojanstvo Hrvatske".

"Po ustavu i zakonu hrvatske oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik u zemlji i inozemstvu", pojasnio je Milanović.

Kao jedan od dva glavna razloga za svoju odluku, Milanović je naveo izostanak Francuske s prošlogodišnjeg mimohoda u Zagrebu na koji "smo pozvali sve svoje saveznike iz NATO-a".

"Nismo imali nikakve posebne želje, nikakve specifične propise o formatu, naprosto da vidimo prijatelje. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, a to je Francuska. Oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali", rekao je predsjednik.

Priznao je da Hrvatska s Francuskom nema ozbiljniju vojnu suradnju, ali je kazao da ipak postoji "komercijalni odnos" s obzirom na to da "kupujemo francusko"

'Neispravno' ponašanje strateškog partnera

Francusku je optužio da nije sudjelovala u zagrebačkom mimohodu jer su "trgovali s Beogradom".

"Kad je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom. Istom robom koju su prodali nama", izjavio je Milanović.

"Bilo ispod časti hrvatske vojske da nakon toga sudjeluje u francuskom mimohodu", naglasio je.

Predsjednik je to opisao kao "potpuno ignoriranje Hrvatske", ali da je htio da to "prođe u tišini", ali sada "progovara zbog Plenkovićevih komentara".

Milanović se u ponedjeljak zapitao koji je smisao članstva u NATO-u "ako će nam jedna od većih država uvaliti neku robu i onda otići susjedu koji je navodno moskovski satelit".

Ponašanje, kako je rekao, strateškog partnera Hrvatske je opisao kao "vrlo iskalkulirano" i "neispravno".

Reklama Macronu

Također, kazao je da Francuzi mimohod reklamiraju kao "izgradnju spomenika odlazećem predsjedniku (Emmanuelu Macronu) i promociju koalicije voljnih".

"Nismo (članica koalicije voljnih). Članica smo NATO-a. Makedonija je članica NATO-a, nju do danas nisu pozvali. Međutim, što ćemo mi tamo? ... Kad nam neko lupi petom o pod, mi trčimo s Počasno-zaštitnom bojnom u Pariz i tamo se postrojavamo u špaliru od 37 nacija koje se pripremaju za intervenciju. Gdje? U Ukrajini", rekao je Milanović.

Optužio je Plenkovića da se pod "svaku cijenu" želi dopast Francuzima te insinuirao da u tome možda ima nekakav interes i pozvao na nadzor nabave brodova za ratnu mornaricu.

"Tu se nešto nenormalno događa. To da se mi pretvorimo u francuski satelit ovdje ... Čija je to ideja uopće?", rekao je.

Plenković: Ako Kundid ne ispuni Anušićevu najavu o slanju vojske, očekujem ostavku

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je na Hvaru komentirao izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića da hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu i poručio da od načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomira Kundida očekuje ostavku ako ne ispuni najavu ministra obrane o slanju vojske.

Premijer je istaknuo da protokolarno ceremonijalni boravci pripadnika Hrvatske vojske nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani.

To nije, kaže, vojna misija, operacija niti je koalicija voljnih nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio.

Rekao je da Hrvatska s Francuzima ima odličnu suradnju - političku, vojnu i gospodarsku.

"I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera (Tihomiru) Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku", rekao je premijer.

Dodao je kako Milanović ne poštuje Dan hrvatske državnosti, 30. svibnja, pa "očito nije doživio činjenicu" da je Francuska poslala dva Rafalea na letački dio programa na Jarunu zajedno sa zrakoplovstvom Italije, Mađarske, Slovenije i Austrije. Milanović je,  rekao je, jedini službujući predsjednik neke europske države koji pet godina nije bio u Ukrajini.

Plenković: Milanovićeva izolacionistička politika je velika nacionalna sramota

“Dakle, ima kontinuirano antiukrajinski stav i antiukrajinsku politiku. Cijelo vrijeme ima praktički anti-EU narativ. Dakle, odlazi okolo po Hrvatskoj i govori protiv Europske unije”, naglasio je premijer dodajući da MIlanović nije ničim pridonio ulasku u EU, "osim što je ucjenjivao Jadranku Kosor kod izmjena Ustava na nekoliko tema, između ostaloga, o pitanju glasovanja Hrvata izvan Hrvatske".

Plenković je rekao da Milanović govori i protiv NATO-a, protiv onoga što radi SAD, a sada je protiv Francuske.

"Dakle, ovakva izolacionistička politika koju vodi Milanović, koja nema drugoga uporišta nego da on ponovno po petu, sad šestu ili već ne znam koju godinu pjeva neke ruske pjesmice, koje očito jedan dio ljudi u Hrvatskoj meni iz potpuno nepoznatoga i neznanoga razloga podržava, je u biti jedna velika nacionalna sramota", poručio je premijer.

Na novinarsko pitanje je li slanje vojnika u Francusku gotova stvar jer je predsjednik vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, Plenković je odgovorio da apsolutno nije gotova stvar jer to nije njegova nadležnost.

Novinari su premijera pitali koliko je opasna situacija s curenjem podataka učenika i nastavnika iz škola i je li riječ o zakašnjeloj reakciji, na što je odgovorio da još nije do kraja razumio odakle su ti podaci uzeti, ali da "koliko shvaća, nema nikakvog podatka, barem za sada, prema onom što mu je rekao ministar Fuchs, koji bi bio osjetljiv".

Milanović: Nisam najsretniji s praksom u kojoj odlikovanje oduzima tko ga nije dao

Predsjednik RH Zoran Milanović naglasio je u ponedjeljak kako je upozorio da će Branimiru Glavašu oduzeti odlikovanja ako ponovno bude pravomoćno osuđen zbog ratnih zločina, no naveo je i da nije "najsretniji" s praksom u kojoj odlikovanje oduzima netko tko ga nije ni dao.

"Kad sam mu vraćao odlikovanja jer ga je Ustavni sud proglasio nedužnom osobom dok se postupak ponovno ne završi, rekao sam da ću, ako se ponovno završi pravomoćnom presudom, da ću postupiti tako da mu to oduzmem", rekao je Milanović nakon obilježavanja Dana Grada Supetra i blagdana sv. Petra i Pavla.

Ali, dodao je, u nečemu bi se mogao složiti s njim i njegovim odvjetnikom. "Nisam najsretniji s praksom u kojoj odlikovanje oduzima onaj tko ti ga nije dao. Ne ulazim u krivnju, ne ulazim u presudu", naveo je.

Predsjednik je pri tome istaknuo kako ta "agonija" traje 20 godina i za obitelj žrtava pa i za Glavaša osobno. "Sud je odlučio onako kako je odlučio i ja se tu ponašam formalno. Mada ima neki supstrat istine u tome da mu je to odlikovanje dao Tuđman za nešto što je smatrao vrijednim u tom trenutku, a Tuđman više nije živ pa mu to ne može oduzeti", rekao je Milanović. 

Dakle, postupio sam kako sam postupio, a to sam i najavio, ponovio je. "Iz te kože ne želim i ne mogu, ali je sve skupa jedna nesretna situacija", ocijenio je predsjednik.

Novinari su ga upitali i da komentira Udrugu Franak koja će tražiti i mišljenje Ustavnog suda oko presude vezane uz predmete konvertiranih CHF kredita, na što je Milanović poručio kako se oni bore za svoja prava te da imaju njegovu podršku.

'Ljudi su ipak nešto dobili natrag'

"Želim im uspjeh jer ta cijela antologija švicarskog franka je, kao što znate, jedan od rezultata rada ili plodova moje administracije, moje vlade. Stjerali smo banke, koje su realno gulile ljude, derale su ih onako momački, u kut iz kojeg su se one izvukle vrlo lako kasnije jer su i dalje radili s ogromnim profitima i s enormnom dobiti, a ljudi su ipak nešto dobili natrag", naveo je. 

Mada, dodao je, sveukupno nije zadovoljan. "Mislio sam da je to trebalo ići i malo dalje u realizaciji, ali nisam nadležan već godinama za to", rekao je Milanović.

Novinari su ga upitali i kako komentira probleme s hitnom helikopterskom pomoći na otocima, na što je predsjednik odgovorio da nije nadležan za to te nije dovoljno upućen. No, kratko je prokomentirao kako je to donedavno bilo pod ingerencijom vojske što, ocijenio je, nije bilo prirodno i kako bi trebalo biti.

Na pitanje hoće li ići na utakmicu Hrvatske protiv Portugala u Toronto, odgovorio je kako neće. Pri tome je napomenuo da kada je 2014. išao "preko oceana" sa sobom vodio jednog savjetnika.

"Bila je prva Svjetskog prvenstva Brazil-Hrvatska i, nažalost, izgubili smo to 3-1. Zvala me tamo kao premijera brazilska predsjednica Dilma Rousseff. Proveli smo ručak, ovo, ono, ali ja sam tamo vodio sa sobom jednu osobu - to je bio moj savjetnik za vanjsku politiku. Vidim da Plenković vodi cijelu hordu", naveo je Milanović, ocijenivši kako to "nije za putovati".

Plenković kritizirao trgovačke lance zbog skupoće na otocima

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je, prilikom obilaska prometnice Sveta Nedjelja - Dubovica na otoku Hvaru, podučio da nije normalno da proizvodi u kontinentalnom području Hrvatske budu osjetno jeftiniji nego u priobalju i na otocima.

“Ne može biti tako da nešto što košta, ne znam, u Osijeku x, ovdje košta x plus jedan, plus dva ili plus tri. To nije normalno. Pogotovo ako je isti proizvod i tu svi moraju biti razumni”, poručio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Dodao je da ima razumijevanje za trgovačke lance, jer je njima turistička sezona ono što je Hvaranima jematva (berba), uz napomenu da i “ta berba mora imati neki smisao i razum”. 

Istaknuo je da su mediteranske zemlje, u razdoblju globalne krize, odlučile poduzeti različite aktivnosti radi zaštite svojih država i kompanija te da je trgovačkim lancima rečeno što se očekuje od njih.

“Svi oni koji su na tržištu vode se time da imaju razumnu politiku cijena u odnosu na ono što pružaju kao protouslugu, tu je jednostavno situacija identična i za Hrvatsku”, kazao je premijer Plenković.

Naglasio je da je loše ako su proizvodi na otocima skuplji nego na kontinentu i to ne samo domaćima već i turistima.

Pritom je podsjetio da vlada nema na raspolaganju dodatne mehanizme za utjecaj na tržišnu politiku maloprodajnih trgovačkih lanaca, osim ograničenja cijena pojedinih proizvoda, što je već poduzela.

“Mi nemamo mehanizme, osim onoga što smo napravili, da ograničimo cijene nekih proizvoda, da u tržišnoj ekonomiji ograničavamo sve, to jednostavno nije realno”, rekao je.

Premijer objasnio zašto rastu trošarine, iako cijene goriva padaju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak je, prilikom obilaska nove prometnice Sveta Nedjelja - Dubovica na otoku Hvaru, ustvrdio da je podizanje trošarina na bezolovni motorni benzin i dizel posljedica postupne normalizacije cijena naftnih derivata nakon otvaranja Hormuza.

Naime, na današnjoj telefonskoj sjednici vlade donesena je odluka kojom je pojeftinilo gorivo (benzin za tri centa po litri, dizel za pet centi i plavi dizel za poljoprivrednike i ribare za deset centi), a također i odluka kojom su dignute trošarine na goriva i to za benzin za 0,03 centa po litri, a za dizel za 0,04 centa. 

“Zašto se dižu? Pa zato što je situacija takva da je došlo do, nakon otvaranja Hormuškog tjesnaca, pada cijena nafte”, poručio je premijer odgovarajući na novinarska pitanja.

Dodao je da je nafta je burzovna roba, te da se cijene naftnih derivata polako vraćaju na stare razine prije zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Istaknuo je da aktualne cijene goriva pokazuju da država normalno funkcionira, te da su cijene goriva u Hrvatskoj komparativno jedne od najpovoljnijih u ovom dijelu Europe.

Kako smo ranije izvijestili, u skladu s odlukom vlade cijena bezolovnog motornog benzina iznosit će 1,54 eura po litri, kao i cijena dizela.

Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare pojeftinjuje za deset centi, na 96 centi za litru.

Kilogram plina za spremnike od sutra pa u iduća dva tjedna stajat će 1,21 eura ili osam centi manje, kao i cijena za spremnike, koja će iznositi 1,79 eura za kilogram.

Drugom odlukom donesenom na istoj sjednici produljena je primjena mjere snižavanja visine trošarine za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo - za naredna dva tjedna.

Trošarina na bezolovni motorni benzin iznosi 442,31 eura na 1000 litara, odnosno 0,4423 eura po litri, što je povećanje od 0,03 eura po litri.

Na dizelsko gorivo ista je trošarina određena u iznosu od 380,00 eura na 1000 litara, odnosno 0,3800 eura po litri, što je povećanje od 0,04 eura.

U odnosu na razdoblje prije krize,  visina trošarine na bezolovni motorni benzin ukupno snižena za 0,0700 eura po litri, a na dizelsko gorivo za 0,0261 eura po litri.