Tijekom 19.  Dubrovnik Foruma, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je bilateralni sastanak s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom.

Predsjednik Jandroković podsjetio je da Hrvatska ove godine obilježava 30. godišnjicu članstva u Vijeću Europe. Tijekom protekla tri desetljeća ta organizacija bila je vrijedan partner u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s najvišim standardima u području ljudskih prava, vladavine prava i demokracije, a to su vrijednosti kojima Hrvatska ostaje čvrsto privržena, kazao je predsjednik Jandroković.

Glavni tajnik Berset ukratko je predstavio „Novi demokratski pakt za Europu“, inicijativu na kojoj Vijeće Europe trenutno radi s ciljem da kroz suradnju vlada, civilnog društva i građana odgovori na uočeno demokratsko nazadovanje i autoritarne tendencije te pomogne ojačati otpornost i učinkovitost demokratskih institucija u svim članicama Vijeća Europe.

Sugovornici su istaknuli važnost aktivnog angažmana zastupnika nacionalnih parlamenata u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kao i ključnu ulogu parlamenata u jačanju povjerenja građana u demokratske institucije. Upozorili su da je važno odgovoriti na izazove koji proizlaze iz lažnih vijesti, manipulacija informacijama i sve prisutnijih ekstremnih političkih narativa. Složni su i u ocjeni da su tome posebno izloženi mladi te kako je u tom kontekstu bitno snažno ulagati u obrazovanje i medijsku pismenost.

U dijelu razgovora o Okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, prvog pravno obvezujućeg međunarodnog ugovora u tom području, obostrano je istaknuto da umjetna inteligencija donosi velike mogućnosti, ali i rizike s kojima se važno nositi na odgovarajući način.

U razgovoru o Ukrajini, predsjednik Jandroković podsjetio je na čvrstu i sveobuhvatnu hrvatsku potporu toj državi te nužnost postizanja pravednog i trajnog mira utemeljenog na međunarodnom pravu. Kroz rad na Registru štete, Međunarodnom povjerenstvu za ocjenu naknade za procjenu štete za Ukrajinu te osnivanju Posebnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine, Vijeće Europe potvrđuje snažan i konkretan angažman na pitanjima proizašlim iz ruske agresije na tu zemlju.

Na sastanku je bilo riječi i o aktivnostima koje Vijeće Europe provodi u jugoistočnoj Europi kroz mehanizme praćenja, pružanja pravne stručne pomoći, provedbe akcijskih planova te programa potpore demokraciji.

Osvrnuvši se na Bosnu i Hercegovinu, predsjednik Jandroković naglasio je da su ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, uz međusobni dijalog i suradnju, ključni za  uspješno funkcioniranje te države. Dovršetak reforme Izbornog zakona i mogućnost da Hrvati biraju vlastite legitimne predstavnike na svim razinama vlasti bio bi važan doprinos političkoj stabilizaciji te zemlje i uspjeha na europskom putu. S glavnim tajnikom Bersetom složio se da je europska perspektiva zapadnog Balkana bitan čimbenik stabilnosti i sigurnosti cijele Europe. Također je ponovio hrvatsku potporu ulasku Kosova u članstvo Vijeća Europe.

Na sastanku su uz predsjednika Hrvatskoga sabora sudjelovali i voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, zastupnik Marko Pavić, te članica izaslanstva, zastupnica Zdravka Bušić i zamjenica člana, zastupnica Marijana Petir i stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Toma Galli.