Zbog početka još jednog ljeta s rekordnim temperaturama očekuje se snažan porast potrošnje električne energije, a prema globalnom istraživanju tvrtke Compare the Market, Hrvatska zauzima visoko šesto mjesto u svijetu po porastu potražnje za električnom energijom tijekom ekstremnih vrućina.

Podaci pokazuju da u najtoplijim mjesecima potrošnja struje u Hrvatskoj doživljava skok od čak 17,76 posto (što je ipak upola manje od Grčke koja je na prvom mjestu), ali nas stavlja ispred industrijski razvijenih zemalja poput Italije i Španjolske. Razlog je ponajprije u masovnom i istodobnom korištenju klima-uređaja i rashladnih sustava koji preopterećuju elektroenergetsku mrežu u trenucima najvećih opterećenja, a pritisak turističke sezone dodatno pogoršava situaciju. Iz istraživanja je vidljivo da svaki stanovnik Hrvatske tijekom ekstremnih vrućina samo na rashlađivanje prostora u prosjeku potroši dodatnih 67,40 kilovatsati električne energije mjesečno.

Zasad bez promjena

Unatoč prvom ovogodišnjem jačem toplinskom valu u Hrvatskoj, a drugom u Europi, Hrvatska elektroprivreda ne bilježi odskakanja od uobičajene potrošnje električne energije za ovo doba godine, a jedan od razloga je što sezona još nije počela u punom zamahu. Prosječna dnevna potrošnja posljednjih nekoliko dana kreće se oko 2300 do 2400 megavatsati što je daleko od rekordnih potrošnji koje su posljednjih godina iznosile oko 3100 MWh, a zabilježene su u srpnju u večernjim satima, između 22 i 23 sata. Upravo činjenica da Hrvatska najveću potrošnju struje bilježi ljeti, pokazuju koliko je elektroenergetski sustav u Hrvatskoj strukturno izložen toplinskom stresu, upozorava se u istraživanju.

“S približavanjem sve toplijih ljetnih sezona i dvoznamenkastih skokova u potrošnji, sposobnost mreže da izdrži udar ljetne potražnje predstavlja jedan od najvažnijih izazova za nacionalnu energetsku sigurnost”, navodi se u analizi tvrtke Compare the Market, ali i dodaje da podaci ne sugeriraju da bi u Hrvatskoj zbog toplinskih valova moglo doći do ispadanja mreže.

Iako su lokalna preopterećenja sustava tijekom ekstremnih vrućina uvijek moguća, u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) napominju da je sustav rasterećen instaliranjem solara ukupne snage 1300 megavata.

“Tih 1300 megavata jednako je dvjema nuklearnim elektranama, a HEP mjesečno zaprimi od 30 do 40 megavata zahtjeva za nove priključke. Tako da je došlo do rasterećenja potrošnje na prijenosnom sustavu jer su građani i tvrtke počeli sami proizvoditi struju za bazene, pumpe, klima-uređaje i sl.”, kažu u HOPS-u.

Podsjetimo, apsolutni povijesni rekord u trenutačnoj (satnoj) potrošnji struje ostvaren je 16. srpnja 2024. godine u 20 sati tijekom snažnog ljetnog toplinskog vala te je iznosio 3341 MWh.

Više energije

Raspoloživost prijenosne mreže je na visokoj razini i unatoč visokim temperaturama neće biti problema u opskrbi električnom energijom, a potrebe za električnom energijom namiruju se iz domaćih elektrana te uvozom električne energije, iako je Hrvatska u prvom kvartalu ove godine privremeno bila netoizvoznik električne energije zahvaljujući iznadprosječno povoljnim hidrološkim uvjetima i skoku proizvodnje iz hidroelektrana. Prema podacima udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ukupna potrošnja električne energije u prva tri ovogodišnja mjeseca porasla je 1,98 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dosegnuvši 5.096 gigavatsati.

S druge strane, ukupna raspoloživa električna energija, ona proizvedena u svim elektranama u Hrvatskoj, plus hrvatskih 50 posto udjela u proizvodnji Nuklearne elektrane Krško te energija isporučena iz baterijskih spremnika, u prvom kvartalu iznosila je 5227 GWh ili četiri posto više nego lani.

Za podmirenje domaće potrošnje iskorišteno je 5096 GWh, dok je višak od 131 GWh ili 2,5 posto ukupno proizvedene struje izvezen. Pri tom su obnovljivi izvori osigurali 62,2 posto ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj, dok je proizvodnja u hidrocentralama porasla za 22,3 posto. Udio struje isporučene iz Nuklerne elektrane Krško u ukupno raspoloživoj energiji iznosio je 14,5 posto.