Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić podnio je u Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2024. godinu pri čemu je istaknuo da se u zakonskom dijelu situacija osoba s invaliditetom poboljšala, ali ima problema s realizacijom njihovih prava u praksi, pa je te godine bilo 3538 obraćanja građana.

U 2024. se, kao i prethodnih godina, najveći broj pritužbi osoba s invaliditetom odnosio na područje socijalne skrbi i to na otežano ostvarivanje prava iz tog sustava, dugotrajnost postupaka vještačenja i preispitivanja postojećih prava na doplatak za pomoć i njegu i tada još na osobnu invalidninu te priznavanje prava na inkluzivni dodatak, rekao je u uvodnom izlaganju pravobranitelj Jurišić.

Pritužbe građana odnosile su se i na područja pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada te odgoja i obrazovanja.

Tu godinu, rekao je, obilježila je primjena Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, kao tada novih prava u sustavu socijalne zaštite te je udio pritužbi koje se odnose na ta dva prava prešao dvije trećine od ukupnog broja zaprimljenih svih pritužbi.

Prihvaćeno 56 posto preporuka upozorenja upućenih državnim i lokalnim vlastima

Pravobranitelj Jurišić istaknuo je kako je od 230 preporuka upozorenja upućenih tijelima državne i lokalne vlasti prihvaćeno njih 127 ili 56 posto. Posebno je istaknuo problem djece s poremećajima iz spektra autizma koja dugo čekaju na dijagnozu, a daljnju rehabilitacijsku podršku najčešće nemaju gdje dobiti.

„Izostanak dostupne i sustavne rane razvojne podrške znači kasnu dijagnostiku, izostanak pravovremene terapije, roditelje prepuštene samima sebi bez savjetodavne i terapijske podrške. U najosjetljivijem razdoblju djeteta sustav ili ne postoji ili je nedostupan”, naveo je Jurišić.

Odgojno-obrazovni sustav je, nastavio je, vrlo često je bez alata i znanja, a cijelo odgojno-obrazovno okruženje nije dovoljno prilagođeno.

Upozorio je i na položaj osobnih asistenata koji imaju nepotpuno riješen radno-pravni status te smatra da bi oni trebali biti djelatnici sustava i zaposlenici škola čime bi se omogućilo da ima više interesa za taj posao i da se asistenti osiguraju svim učenicima kojima je to potrebno.

Kada je riječ o pritužbama na diskriminaciju najveći broj njih odnosio se na područje pristupa dobrima i uslugama i to najčešće zbog fizičke nepristupačnosti prostora u kojima se pružaju različite javne i druge usluge, a iako raste broj zaposlenih osoba s invaliditetom, njihov udio među nezaposlenim i dalje je vrlo visok, rekao je pravobranitelj.

Irena Dragić (SDP): Problemi se produbljuju, a broj pritužbi raste

Irena Dragić (Klub zastupnika SDP-a) navela je da je broj obraćanja građana pravobranitelju u 2024. godini porastao u odnosu na 2023. za 18,41 posto, kada je bilo 2987 obraćanja. Od 230 preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama, prihvaćeno ih je 127 ili 56 posto.

Iz toga je vidljivo, kaže, da se problemi produbljuju, a broj pritužbi raste, osobito u području socijalne skrbi i pristupačnosti. Ključni problem vidi u Zavodu za vještačenje i Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji nisu kadrovski opremljeni za obim posla.

Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a) poručila je da su prava na inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju izazvala najveći broj pritužbi. Smatra da glavni sustavni problemi ostaju dugotrajni postupci, manjak stručnog kadra, nedostatna dostupnost informacija, loša koordinacija institucija i spora provedba prava u praksi.

„Ova Vlada uporno ponižava i zlostavlja one kojima bi trebala olakšati ionako nezamislivo tešku egzistenciju i omogućiti im dostojanstven život. I kao što je i Ustavni sud zaključio, uzima im temeljna prava”, poručila je.

Anja Šimpraga (Klub zastupnika SDSS-a) istaknula je da u Hrvatskoj živi više od 657 tisuća osoba s invaliditetom, gotovo 17 posto ukupnog stanovništva i naša su najbrojnija manjinska skupina.

„Izvješće jasno pokazuje, a što se u javnoj raspravi premalo čuje - organizacije civilnog društva nerijetko su jedini pravi oslonac osoba s invaliditetom u ovoj zemlji. Suradnja s udrugama ne smije biti svedena na natječaje i trebaju nam aktivna partnerstva i sustavno financiranje - udruge imaju iskustveno znanje koje je teško predvidjeti natječajem", ocijenila je.

Zvonimir Troskot (Most): Pred zastupnicima je i ogledalo države

Zvonimir Troskot (Klub zastupnika Mosta) poručio je da pred zastupnicima nije samo izvješće jedne neovisne institucije nego ogledalo države.

„Ovo izvješće pokazuje koliko smo kao društvo spremni osobe s invaliditetom ne samo spomenuti u zakonima, nego im stvarno omogućiti dostojanstven život. Most ovo pitanje ne promatra kroz prizmu sažaljenja, nego kroz prizmu pravednosti. Osoba s invaliditetom nije administrativni predmet, nije broj u sustavu i nije korisnik koji treba čekati na hodniku institucija", kazao je Troskot.

Rekao je da osobe s invaliditetom ne traže milost ni sažaljenje nego ono što bi svaka uređena država morala osigurati bez pitanja - ravnopravnost, dostupnost i mogućnost da žive kao punopravni građani. "Ovo je rasprava o tome kakva je Hrvatska”, poručio je.

Jelena Miloš (Klub zastupnika Možemo!) ustvrdila je da prema izvješću brojne osobe s invaliditetom ne mogu podmirivati osnovne životne potrebe - troškove hrane, stanovanja, režija i lijekova.

„Unatoč tome, Vlada je ove godine najavila zamrzavanje svih socijalnih naknada”, kazala je, upitavši kako će osobe s invaliditetom moći živjeti i što će biti s inkluzivnim dodatkom, ali i s cijenom sata za osobne asistente koja nije rasla nakon izbora.

Ljubica Lukačić (HDZ): Ne može se govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku

U ime kluba HDZ-a Ljubica Lukačić osvrnula se na kritike svojih saborskih kolega.

„Kada ne bih znala za situaciju, mislila bih da zaista ništa ne valja, ali nije tako”, poručila im je Lukačić.

Naglasila je da više od 3000 pritužbi u 2024. godini ne čini sve osobe s invaliditetom, nego su to pojedinačni slučajevi i na osnovu toga se, kaže, ne može govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku „jer to nije istina”. Dodala je da je Plenkovićeva vlada jedina imala hrabrosti uhvatiti se u koštac i donijeti zakone o inkluzivnom dodatku, osobnoj asistenciji i povlasticama u prometu, što su tri ključna zakona iz kojih osobe s invaliditetom najviše crpe svoja osnovna prava.

„Veći je broj osoba koji je ostvario to svoje pravo. Ja bih rekla i da je prevelik”, rekla je Lukačić.

U ime Kluba Domovinskog pokreta Tomislav Josić istaknuo je da dio preporuka pravobranitelja ostaje i dalje neprihvaćen ili bez odgovora što znači da postoji prostor za snažniju institucionalnu odgovornost i da se izvješće ne smije promatrati kao formalna obveza koja će se zaboraviti do sljedeće godine.

„Snaga jednog društva ne mjeri se prema tome kako se odnosi prema najjačima, nego kako se odnosi prema onima kojima je podrška najpotrebnija”, poručio je Josić.