Udruga Franak izvijestila je u četvrtak da je Vrhovni sud donio odluku prema kojoj potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na zatezne kamate koje su tekle na preplaćene iznose do dana konverzije.

Kako navodi udruga na svojim Facebook stranicama, odluka je donesena glasanjem devet naprema četiri odnosno da su suci Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj dali izdvojena mišljenja kojima pobijaju većinski stav proširenog vijeća najvišeg suda.

''Njihova izdvojena mišljenja bit će od velike pomoći na Ustavnom sudu'', navodi udruga.

Franak ističe kako zatezne kamate čine svega 20 posto od ukupnog obeštećenja te da će se o pitanju troškova odlučivati naknadno.

''Zasad ostaje da svaka strana plaća svoj dio troška, ali to nije održivo. Banke će morati platiti najmanje 30 posto našeg troška po Zakonu o parničnom postupku, ali po pravu EU morale bi platiti puni trošak'', stoji u objavi Udruge Franak.

Mediji su ranije izvijestili da je Vrhovni sud u slučaju 'švicarac' donio odluku kako potrošač koji je konvertirao CHF kredit nema pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih odredbi, ali mu se priznaje pravo na zatezne kamate do dana konverzije, i to za razdoblje od sklapanja temeljnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine.

Te zatezne kamate pripadaju u punom iznosu i ne umanjuju se za iznos preplate utvrđene u konverziji, dodali su.

Vrhovni sud izvijestio je 27. svibnja da je prošireno vijeće Vrhovnog suda donijelo je odluku u predmetu kolokvijalno nazvanom "konvertirani krediti u CHF“ te da će o njoj biti obaviještena javnost nakon što odluka bude napisana te otpremljena strankama.

Iz Udruge Franak, koja je tražila održavanje javne sjednice, ranije su izvijestili da su uz pomoć financijskih stručnjaka proveli novu analizu kojom je procijenjeno da je ukupno obeštećenje građanima s konvertiranim kreditima u švicarskim francima oko 700 milijuna eura.

Naveli su i da je prema ranijim procjenama obeštećenje bilo na razini od 1,2 milijarde eura te da su novu procjenu napravili "potaknuti svakodnevnim napadima Hrvatske udruge banaka" da bi opstojnost rada banaka bila dovedena u pitanje kad bi potrošači bili obeštećeni u skladu sa zakonom.

Hrvatska udruga banaka (HUB) uzvratila je da se o pravnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima mora odlučivati neovisno, bez javnih pritisaka i diskreditiranja sudaca, stručnjaka i medija.

HUB: Banke će detaljno analizirati obrazloženje odluke Vrhovnog suda

Vezano uz najnoviju odluku Vrhovnog suda u vezi kredita u švicarskim francima (CHF), banke će detaljno analizirati njezino obrazloženje te razmotriti daljnje pravne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, poručili su u četvrtak iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem bivši korisnici CHF kredita koji su proveli zakonsku konverziju imaju pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na više plaćene iznose do dana provedbe konverzije, naveli su iz HUB-a. 

"Smatramo da takvo stajalište otvara pitanja pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine, koje je trebalo konačno, sustavno i sveobuhvatno riješiti pitanje CHF kredita", istaknuli su u svom prouiopćenju. 

Prilikom donošenja Zakona o konverziji, kako ističu, i sama je Vlada Republike Hrvatske naglašavala da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj intervenciji kojom se nastojala uspostaviti ravnoteža među ugovornim stranama te trajno riješiti problem CHF kredita. Temeljna svrha zakona bila je uklanjanje pravne nesigurnosti i zaustavljanje daljnjeg produbljivanja sudskih sporova povezanih s CHF kreditima, dodaju. 

"Hrvatska je pritom razvila jedinstveno zakonodavno rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose te bankama nametnula obvezu da svim korisnicima CHF kredita ponude i provedu konverziju. Korisnici su sami odlučivali hoće li konverziju prihvatiti, a oni koji jesu prihvatili stavljeni su u položaj kao da su od početka imali euro kredit. Uklonjeni su učinci rasta švicarskog franka, primijenjene kamatne stope usporedivih euro kredita, a sve eventualne razlike i preplate ugrađene su u novi obračun kredita te su banke pritom podnijele puni trošak konverzije procijenjen na približno milijardu eura", poručili su. 

Iz HUB-a su istaknuli da Vrhovni sud nije prihvatio koncept "punog obeštećenja", prema kojem bi se korisnike CHF kredita retroaktivno dovelo u položaj kao da su od početka koristili kredit koji tada nije postojao na tržištu. Takav pristup, navode, dio bi korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije, koja polazi od uspostave ugovorne ravnoteže, a ne stvaranja ‘idealnog kredita’. Upravo je uspostava takve ravnoteže bila i cilj zakonske konverzije iz 2015. godine., ocijenili su.

Banke će detaljno analizirati obrazloženje odluke te razmotriti daljnje pravne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, uzimajući u obzir pravnu sigurnost, jednakost sudionika na tržištu te stabilnost poslovnog i financijskog okruženja, zaključuju u priopćenju.

Hajdaš Dončić - Ovo je ruganje građanima

Nakon odluke Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima u švicarcima po kojoj potrošači imaju pravo na zatezne kamate, ali ne i na povrat preplaćene glavnice, reagirala je oporba te je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio da se "građanima rugaju u lice", a Most izrazio “duboko razočaranje”

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je na Facebook profilu da se takva odluka ne bi dogodila da je SDP na vlasti, istaknuvši da je SDP “zakonom o švicarcima stjerao banke u kut” i pokazao da "država može zaštititi građane".

Ocijenio je da je riječ o “čistoj katastrofi i ruganju građanima u lice” te prozvao premijera Andreja Plenkovića da je “dopustio bankarskom lobiju da odigra svoju igru”. Dodao je i da je Plenković bankama omogućio da “iz Hrvatske u zadnjih nekoliko godina, u vrijeme najveće krize, iznesu šest milijardi eura dobiti”, zamjerivši mu što, kako tvrdi, nije javno stao uz građane u slučaju kredita u švicarcima.

"Jeste li čuli Plenkovića da je radio kakav javni pritisak oko ovog slučaja kredita u švicarcima? Je li stao uz građane? Naravno da nije. Plenković je spreman zgražati se nad jednom neprimjerenom riječi u javnom prostoru, ali sada - kad su banke namagarčile hrvatske građane - šuti i kaže da on tu ne može ništa", napisao je šef SDP-a.

Most: Odluka vrijeđa elementarni osjećaj pravednosti

Most je priopćio da izražava “duboko razočaranje i zabrinutost” jer je, kako navodi, “stotinama tisuća hrvatskih građana praktično uskraćeno pravo na puni povrat novca koji im je godinama naplaćivan temeljem ništetnih ugovornih odredbi”.

Most ocjenjuje da je tom odlukom nastala “apsurdna pravna situacija” u kojoj se građanima priznaje pravo na zatezne kamate zbog nezakonito naplaćenih iznosa, ali im se istodobno uskraćuje pravo na povrat samih tih iznosa.

“Teško je običnom čovjeku objasniti kako netko može imati pravo na kamatu, a nema pravo na ono na što se ta kamata odnosi”, poručili su i dodali da takav zaključak "ne vrijeđa samo pravnu logiku nego i elementarni osjećaj pravednosti". 

Odali su priznanje sucu izvjestitelju Jadranku Jugu, koji je, zajedno s još četvero sudaca, podnio “iscrpno, argumentirano i pravno utemeljeno izdvojeno mišljenje”. Most navodi da je Jug “mjesecima bio izložen snažnim javnim pritiscima i napadima”.

Stranka je upozorila i na “ozbiljna pitanja” vezana uz sudjelovanje u odlučivanju sutkinja Vesne Barać-Ručević, Gordane Paulić i Marine Magud, navodeći da su u javnosti iznesene informacije o obiteljskim i profesionalnim vezama pojedinih članova njihovih obitelji s bankarskim sektorom. Zbog toga smatraju da je njihovo sudjelovanje “dodatno narušilo povjerenje građana u nepristranost sudskog postupka”.

Most zaključuje da pravna bitka “očito još nije završena”, spominjući Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava kao moguće sljedeće instance.