Uslijedilo je izlaganje dr. Edwarda Laskowskog s temom o prilagodbi i utjecaju umjetne inteligencije u medicinskoj praksi te da umjetnu inteligenciju u medicini treba primjenjivati, ali da ona ne može zamijeniti stručnu, kliničku procjenu. Na kraju je istaknuo važnost interakcije liječnika i pacijenta te da pacijentu nije najvažnije znanje liječnika, već koliko im je stalo. Na istom tragu promišljanja bio je moderator narednog slijeda predavanja, dr. Gian Marco Conte s prestižne Mayo klinike, ujedno jedne od glavnih organizatora kongresa, a osvrnuo se na izazove umjetne inteligencije u radiološkoj praksi. Dr. Petar Todorović, ovogodišnji dobitnik prestižne nagrade Moses Schanfield za mlade znanstvenike (eng. Moses Schanfield Young Investigator Award, MSYIA) u svom je predavanju govorio o upravljanju proizvodnjom znanja potpomognutom umjetnom inteligencijom u preciznoj medicini. Dr. David Jones prezentirao je kako se pomoću umjetne inteligencije može stručnije skrbiti o pacijentima s demencijom koja je jedinstvena za svakog oboljelog te kao takva predstavlja veliki izazov svima jer broj oboljelih raste iz godine u godinu, a radovi koji se bave ovom tematikom brzo postižu visoku citiranost. O implementaciji umjetne inteligencije u preciznoj medicini na primjeru jedne hrvatske opće bolnice, govorio je prof. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik. Dr. Samuel Volchenboum održao je zanimljivo predavanje o mogućnostima primjene umjetne inteligencije u području pedijatrijske onkologije, istaknuvši njezin potencijal u razmjeni podataka i međunarodnom umrežavanju stručnjaka te stvaranju jedinstvene sveobuhvatne baze podataka kako bi stručnjaci mogli pomoći u prepoznavanju i tretiranju onkoloških stanja kod djece.  Dr. Petar Brlek i dr. Luka Bulić, mladi liječnici Specijalne bolnice Sv. Katarina, ovogodišnji dobitnici prestižne MSYIA nagrade, održali su iznimno predavanje o identifikaciji primarnog sijela tumora korištenjem umjetne inteligencije i onkologentičkih baza podataka od izuzetnog značaja u preciznoj onkologiji. Dr. Louis Vaickus govorio je o primjeni umjetne inteligencije u patologiji te kako je razvoj tehnologije omogućio bržu i bolju analizu, imajući na umu da je organizam dinamičan proces. U nastavku programa je Dr. Noёl Malod-Dognin održao predavanje o tome kako koristeći umjetnu inteligenciju možemo iz podataka u dijagnozi osteoartritisa koljena otkriti i identificirati biološke putove koji se razlikuju u terapijskim pristupima te unaprijediti metodologiju u preciznoj medicini prateći molekularnu dinamiku i razlike među njima, što je primjenjivo i u drugim poljima i dijagnozama.

Uslijedila je tema i zajednička rasprava o iznenadnoj srčanoj smrti. Dr. sc. Luka Bulić prezentirao je rezultate zajedničkog rada s prof. Draganom Primorcem i dr. Petrom Brlekom, vezane uz proaktivno i post-mortem genetičko testiranje osoba zahvaćenih sindromima povezanim s iznenadnom srčanom smrću, od istraživanja pojedinačnog slučaja do mogućnosti prevencije iznenadnih srčanih smrti u zahvaćenim obiteljima. Istaknuo je važnost rane detekcije i uspješne prevencije iznenadne srčane smrti. Dr. Johannes Brachmann održao je zanimljivo predavanje o kliničkim aspektima i izazovima iznenadne srčane smrti. Jedna od ciljnih populacija su mladi atletičari koji zahtijevaju posebnu pažnju budući da još nema dovoljno podataka o razumijevanji rizika povezanih s iznenadnom srčanom smrću. Naglasio je važnost prevencije i rane liječničke intervencije. Prof. Adna Ašić održala je predavanje o kliničkoj integraciji kardio-farmaceutskog GENET pristupa u korištenju kardiovaskularne farmakogenomike za poboljšanje predviđanja rizika, prevencije i terapijskog odabira kod iznenadne srčane smrti. Prof. Djordje Alempijević osvrnuo se na medicinsko-pravnu istragu iznenadne i neočekivane smrti s fokusom na iznenadnu srčanu smrt. U posljednjem bloku predavanja prof. Stefano D'Errico održao je izlaganje o SCD registrima (engl. Sudden Cardiac Death) odnosno o strukturiranim medicinskim bazama podatka koje sustavno prikupljaju, analiziraju i prate podatke o slučajevima iznenadne srčane smrti. Znanstvena izlaganja završila su predavanjem o identifikaciji potencijalnih biomarkera povezanih s ishemijskom bolest srca koje je održao dr. Davide Radaeli. Nakon pojedinih izlaganja uslijedila je aktivna rasprava između predavača i sudionika.