Krivotvorine u EU-u godišnje uzrokuju gubitke od 12 milijardi eura u sektoru odjeće te 2,7 milijardi eura u sektorima torbica, nakita i satova, procjena je Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). U Hrvatskoj ti gubici dosežu 108 milijuna eura u sektoru odjeće i dodatnih 31 milijun eura u sektorima torbi, nakita i satova.

Krivotvoreni proizvodi ne štete samo gospodarstvu nego mogu predstavljati i rizik za sigurnost potrošača te su često povezani s organiziranim kriminalom, navodi EUIPO i dodaje kako zaštita dizajna jača inovacije, konkurentnost poduzeća i pomaže u suzbijanju krivotvorenja na jedinstvenom europskom tržištu.

Značaj dizajna

Novo istraživanje EUIPO-a pokazuje da je dizajn proizvoda važan čimbenik pri kupnji za 72 posto potrošača u EU-u, dok je gotovo tri četvrtine njih spremno platiti više za bolje dizajnirane proizvode. U Hrvatskoj je taj udio još veći te iznosi 81 posto. Dizajn posebno cijene mlađe generacije, a najveći utjecaj ima u sektorima namještaja, mode i modnih dodataka. Istodobno, upravo su ti sektori među najizloženijima krivotvorenju i neovlaštenom kopiranju. Kako doznajemo u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH (DZIV), godišnji gubici zbog krivotvorina u Hrvatskoj, u odnosu na ukupno gospodarstvo, iznose oko 0,15 posto BDP‐a.

- Riječ je o koncentriranoj šteti u nekoliko industrija, gdje krivotvorine izravno narušavaju tržište, smanjuju prihode tvrtki i ugrožavaju radna mjesta. Taj iznos je također jednak oko pet posto godišnjeg proračunskog manjka, što pokazuje da ima i mjerljiv fiskalni učinak. Važno je naglasiti da to nisu ukupni troškovi; uz izgubljenu prodaju dolaze i gubici poreznih prihoda, smanjena ulaganja u inovacije i veći rizici za potrošače. Zato krivotvorenje nije samo pitanje zaštite prava nositelja intelektualnog vlasništva, već i pitanje konkurentnosti gospodarstva, zaštite potrošača i integriteta tržišta - rekli su u DZIV-u.

Svijest o vrijednosti dizajna u Hrvatskoj se postupno povećava, dodaju, ali ne intenzitetom koji bi odgovarao stvarnoj tržišnoj vrijednosti dizajna. Otkrili su nam da hrvatske tvrtke i dizajneri koriste sustav zaštite industrijskog dizajna, ali postoji potencijal za intenzivnije korištenje tog sustava.

- Strategiju zaštite dizajna putem pojedinih sustava dizajner ili proizvođač će odabrati ovisno o tržištima na kojima posluje ili želi poslovati, odnosno gdje se želi zaštititi od nelojalne konkurencije. U praksi se pokazuje da poduzetnici o zaštiti dizajna razmišljaju tek kada je proizvod već na tržištu i kada dođe do kopiranja proizvoda, kada je prekasno za registraciju dizajna kao prava intelektualnog vlasništva, pa je važno naglasiti da bi zaštita dizajna trebala biti dio poslovne strategije od početaka razvoja proizvoda - kažu.

Skupa zaštita

U Hrvatskoj se mala i srednja poduzeća često ne odlučuju na registraciju dizajna, unatoč poslovnim koristima. Iz DZIV-a kažu da se kao glavni razlog procjenjuju ograničeni ljudski i financijski resursi, nedovoljno poznavanje sustava zaštite intelektualnog vlasništva te percepcija da je postupak registracije skup ili složen.

- Novi europski zakonodavni okvir o zaštiti dizajna kao prava intelektualnog vlasništva predstavlja najvažniju modernizaciju sustava zaštite dizajna u EU-u u posljednjih dvadeset godina, kojom se uvodi suvremeniji i fleksibilniji pravni okvir kao odgovor digitalnom dobu i novim tehnologijama - ističu u DZIV-u.

Između ostaloga, novim propisima pojednostavljeni su postupci za registraciju industrijskog dizajna, proširene su definicije pojmova "dizajn" i "proizvod" tako da sada obuhvaćaju i animacije i dizajne koji nisu utjelovljeni u fizičkom obliku (sukladno razvoju digitalnih tehnologija), a jasnije su definirana i prava nositelja zaštićenog dizajna. Poduzeća bi o zaštiti dizajna trebala razmišljati već u fazi razvoja proizvoda te ga tretirati kao stratešku poslovnu imovinu.

- Poduzeća koja pravodobno i na primjeren način štite svoje dizajne lakše čuvaju svoju tržišnu prepoznatljivost, učinkovitije se brane od povrede prava na tržištu, odnosno nelojalne konkurencije, i povećavaju tržišnu vrijednost svojih proizvoda - zaključili su u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.