Rezultati nacionalnog istraživanja o percepciji klimatskih promjena i ulozi šuma, predstavljeni u utorak, pokazali su da 84 posto građana klimatske promjene smatra izraženim problemom u Hrvatskoj, ali njih 50 posto ne zna da su šume ključno prirodno rješenje za njihovo ublažavanje. 

Nacionalno istraživanje o percepciji klimatskih promjena i ulozi šuma na usporavanje klimatskih promjena proveo je Dukat u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Improve, u sklopu projekta Volim šume - najvećeg samostalnog korporativnog projekta pošumljavanja u Hrvatskoj.

Na predstavljanju je istaknuto da se zbog svih negativnih iskustava, klimatske promjene percipiraju velikim problemom, 84 posto naših građana smatra ga već lokalnim problemom, to znači da je to izraženi problem u Hrvatskoj.

Čak trećina građana smatra to jako velikim problemom, a ostatak građana ga smatra problemom, ali još ne prioritetnim. Tri četvrtine građana uočava posljedice klimatskih promjena koje vidimo već oko sebe, pokazali su rezultati istraživanja.

Pošumljavanje je definitivno nacionalni konsenzus

Vezano za ulogu šuma u borbi protiv klimatskih promjena, rezultati istraživanja su pokazali da 50 posto građana, odnosno svaki drugi građanin ne zna da su šume ključno prirodno rješenje za ublažavanje klimatskih promjena. 

Međutim, ipak je visoka svijest o ugroženosti šuma klimatskim promjenama, jer 56 posto građana smatra da su one razlog ugroženosti. Također, 86 posto građana navelo je da manjak šuma znači lošiju kvalitetu života, a isto toliko ih drži da je zaštita postojećih šuma jednako važna kao i pošumljavanje.      

Rezultati istraživanja pokazali su da je pošumljavanje definitivno nacionalni konsenzus, te se svi slažu da treba biti više pošumljavanja, a 83 posto građana kaže da definitivno idemo u smjeru pošumljavanja i da je to dobro za našu lokalnu sredinu.

Dvadeset i osam posto građana kaže da je zbog klimatskih promjena zabrinuto za gubitak šuma i zelenih površina.

Istraživanje je također pokazalo da postoji veliki interes građana za dodatnom edukacijom o utjecaju šuma na klimatske promjene, te to želi 52 posto građana.

Rezultati istraživanja u skupini mladih od 16 do 29 godina, pokazali su da su oni, za razliku od starijih, manje svjesni ugroženosti šuma u Hrvatskoj - njih 43 posto kaže da su svjesni tog problema, što je manje od prosjeka dobivenog na razini cijelog uzorka.

Isto tako mladi su manje svjesni posljedica klimatskih promjena u Hrvatskoj, te manje doživljavaju potrebu pošumljavanja odnosno da je ono jednako važno kao i zaštita postojećih šuma. 

Güttler: Požari su glavna prijetnja šumama

Nakon predstavljanja rezultata istraživanja održana je panel rasprava o važnosti šuma u borbi protiv klimatskih promjena. Glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler rekao je da je jako bitna činjenica da šume povlače 30 posto CO2 što ljudi emitiraju. "Šume i oceani kad se zbroje, postoje godine kad više od polovice, 55 posto, CO2 povuku iz atmosfere, onoga što smo mi unijeli korištenjem nafte i plina", istaknuo je.

"Imamo zapravo više sreće nego pameti, zato što ako emitiramo svake godine više od 40 milijardi tona CO2, priroda nam prepolovi taj problem", kaže Güttler. 

Glavni ravnatelj DHMZ-a upozorio je i na požare, koji su glavna prijetnja šumama. 

Dejan Nemčić, nagrađivani hrvatski učitelj geografije i dobitnik nagrade Global Teacher Award upozorio je na nedovoljnu edukaciju učenika o klimatskim promjenama i ulozi šuma, a Katarina Tumpa, voditeljica Odjela za zaštitu šuma i genetskih resursa u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upozorila je na to da roditelji djecu ne vode u šume.