Prosječno netobogatstvo hrvatskog kućanstava iznosilo je 183,3 tisuće eura u 2023., što je znatno više nego 2021. godine kada je prosječno bogatstvo hrvatskog kućanstva iznosilo 116,7 tisuća eura, pokazao je peti val trogodišnje Ankete o financijama i potrošnji kućanstava provedene krajem 2023. i početkom 2024., koju je objavila Hrvatska narodna banka, a tijekom koje su prikupljani podaci o socioekonomskim karakteristikama, realnoj i financijskoj imovini, zaduženosti, dohotku i izdacima kućanstava. Uz procjenu netobogatstva kućanstava, fokus ankete bio je utvrditi njihovu financijsku ranjivost i kreditna ograničenja.

Od 183,3 tisuće eura prosječnog bogatstva, na realnu imovinu, odnosno nekretnine, otpada 181,9 tisuća eura pri čemu vlastitu stambenu jedinicu posjeduje 87 posto kućanstava, a njih 26 posto posjeduje i druge nekretnine. Financijska imovina hrvatskih kućanstava čini tek 7 posto ukupne imovine, odnosno prosječno 13,8 tisuća eura većinom pohranjenih u bankovnim depozitima.

Nekretnine

Istodobno je 30,3 posto kućanstava prosječno dužno 22.100 eura. Pri tom su tzv. Ginijevi koeficijenti nejednakosti, odnosno mjera nejednakosti bogatstva, pali za 8 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu, što HNB tumači boljom metodologijom ankete, ali i snažnim rastom cijena nekretnina koji je podigao vrijednost imovine šireg sloja građana. Deset posto najbogatijih kućanstava ujedno ima i najveći prosječni iznos duga od 50.400 eura.

Iako je bogatstvo kućanstava poraslo "na papiru", tj. zbog rasta cijena nekretnina, još brže su rasli troškovi života. Prosječni bruto dohodak kućanstva iznosio je 26.600 eura godišnje, a medijalni 21.900 eura pri čemu je zabilježena povećana potrošnja kućanstava – na robu, usluge i hranu trošilo se 47 posto više nego 2021., a na režije 30 posto više. U konkretnim brojkama, kućanstva su u 2023. prosječno trošila 13.700 eura godišnje na potrošačku robu i usluge, 3.000 eura na režije i 6.300 eura godišnje na hranu u kući i izvan kuće. Pri tom su kućanstva s najnižim dohotkom potrošila čak 56 posto više na hranu i 38 posto više na režije, dok je kod najbogatijih 10 posto kućanstava potrošnja na robu i usluge skočila za 60 posto, što ukazuje na rast životnog standarda bogatijih, dok siromašniji troše drastično više samo na puko preživljavanje.

- Ta kretanja uglavnom treba pripisati inflaciji potrošačkih cijena i plaća, posebice u razdoblju između četvrtog i petog vala ankete - navode u HNB-u.

Energija

Anketa je također potvrdila tradicionalnu strukturu grijanja u Hrvatskoj jer se čak 42 posto kućanstava i dalje grije na drva, 30 posto na prirodni plin, a 18 posto na električnu energiju, a korištenje drva kao energenta najizraženije je kod kućanstava s najnižim dohotkom i neto bogatstvom i smanjuje se s porastom dohotka. Prirodni je plin ujedno najzastupljeniji energent u gornjih 10 posto kućanstava prema dohotku i neto bogatstvu, dok je električna energija ravnomjernije zastupljena u distribuciji kućanstava prema dohotku. Zbog rasta cijena energenata u 2022. godini, gotovo svako četvrto kućanstvo (23 posto) je smanjilo potrošnju energije primjerice, smanjenjem temperature ili potpunim isključivanjem grijanja, prestankom korištenja nekih aparata, 10 posto ih je smanjilo ostale troškove, dva posto kućanstava je koristilo Vladine subvencije, a tek jedan posto kućanstava je uložio u energetski učinkovitu opremu.

Prema zadnjim podacima HNB-a iz travnja ove godine, na kraju zadnjeg tromjesječja prošle godine ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava iznosila je 120 milijardi eura, što je za 2,2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja te je u godinu dana imovina kućanstava porasla za 11 milijardi eura. Pri tom su se financijske obveze kućanstava povećale na 31 milijardu eura.

Podaci Eurostata pokazuju da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj prošle godine bila najviša među građanima starijim od 65 godina, iznosila je 39,4 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na ukupnu stopu rizika od siromaštva koja je iznosila 19,5 posto. Podsjetimo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo prošle je godine iznosio 9.034 eura, odnosno 752,83 eura mesečno, a čak 80 posto umirovljenika je početkom ove godine primalo mirovinu manju od tog iznosa, među kojima je veliki broj samaca.