Praznik Tijelova dočekat ćemo s nešto nižim cijenama goriva - benzin će biti jeftiniji tri centa, a dizel pet centi. Nije mnogo, ali čovjeka veseli. Posebno ako se zna da bi bez ovakvih Vladinih mjera kojima se štite cijene goriva i da se maloprodajne cijene potpuno slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Vladine uredbe, one iznosile 1,78 eura po litri za benzinsko gorivo te čak 1,82 eura za dizelsko gorivo.

Ovako i benzin i dizel najjeftinije kategorije ostaju na 1,61 euro po litri, plavi dizel stoji 1,09 eura - bez Vladine intervencije bio bi 1,16 eura, a slični su omjeri i za plin za spremnike i plin za boce, koji bi bili oko 15 centi po litri skuplji da su njihove cijene izravno na tržištu.

Žele ukloniti uzrok

Iako nove cijene goriva u pravilu stupaju na snagu svakog drugog utorka, ovaj put vrijede tek od srijede - razlog tome je zakonska odredba koja priječi da Vlada u kontinuitetu regulira cijenu dulje od 90 dana. Zbog toga će ovaj put nove cijene goriva stupiti na snagu u srijedu, 3. lipnja.

Kako je poznato, Vlada je proteklog tjedna predstavila novi antiinflacijski paket s ciljem ograničenja rasta cijena državnih administrativnih pristojbi kako bi i država dala svoj obol, a i s nizom drugih intervencija kojima država od svih planira dobiti dodatni doprinos - odnosno, solidarnost, ali povećavanjem poreza i nameta. Plan o rastu nameta za paušalne obrtnike i male turističke iznajmljivače zasad donosi najviše protivljenja u javnosti te se najavljuju i prosvjedi, a za to vrijeme političke kritike, kao što je bilo i očekivano, šalju iz oporbe, ali i iz ekonomske struke.

Prema ocjeni ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, ovo je prvi put da Vlada svojim antiinflacijskim mjerama pokušava ukloniti sam uzrok inflacije, a ne samo pomoći građanima da se nose s posljedicama.

- Ali time je Vlada konačno i priznala da je svojom potrošnjom stvorila inflaciju - istaknuo je Novotny.

S druge strane, sindikati potpuno odbacuju ideju o stagnaciji plaća kao pametnoj mjeri, koja se najavljuje za 2027. godinu. - Nije prihvatljivo da upravo državni dužnosnici pozivaju na suzdržanost nakon velikog rasta vlastitih primanja, ne zaboravimo da su dužnosničke plaće rasle još puno više od plaća zaposlenih u javnom i državnom sektoru - komentirao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Kritike oporbe

Kritike stižu i iz redova oporbe, koja koristi ovu priliku, pa saborski zastupnik Mosta Marin Miletić poručuje kako smatra da je inflaciju proizveo upravo premijer - velikim zapošljavanjem u upravi i povećanjem plaća.

- Plenković je taj koji je uveo euro, iako smo ga molili da to ne radi, jer su iskustva svih država pokazala da je inflacija zgazila građane nakon uvođenja eura. Pritom, novim Vladinim antiinflacijskim mjerama posebno će biti pogođeni “paušalci” i mali iznajmljivači, kojima su dodatno povećani porezi. Te mjere dovode do dodatnog osiromašenja građana, stoga pozivamo Vladu da odustane od tih najava - pojašnjava svoje mišljenje Miletić.

- Premijer godišnje prosječno neselektivno zapošljava 20 tisuća ljudi u javnu birokraciju i javni sektor, i takvi potezi pokazuju da mu očigledno nestaje novca u proračunu za sve te tisuće neselektivno zaposlenih - zaključuje Miletić.